S druge strane, lani je umrlo 14.205 ljudi, što znači da smo samo u ovom periodu osiromašili za skoro 6.000 stanovnika…
U cijeloj BiH tokom 2024. rođeno je ukupno 24.440 dece što je, takođe, ispod svakog minimuma.
Skoro duplo više beba u porodilištima u BiH zaplakalo je prve poslijeratne godine, s obzirom na to da je 1996. na svijet došlo 46.400 novorođenčadi.
A ubjedljivi rekord u pogledu nataliteta zabilježen je 1954, kada je u BiH rođeno čak 115.000 mališana.
Iz pomenutih podataka jasno je da se nalazimo u ogromnom problemu čije se, bar djelimično rješenje, i ne nazire.
A kad negativnom prirodnom priraštaju dodamo migracije, nimalo pretjerano ne zvuče upozorenja da, kao društvo, polako, ali sigurno izumiremo.
Demografski slom najavljuju i projekcije stanovništva, po kojima će u BiH do 2070. živeti tek 1,5 milion ljudi… Da je ovaj scenario i te kako moguć, svjedoče i dnevni izvještaji o broju rođenih, u kojima su, kad je riječ o Srpskoj, sve češće jednocifrene brojke.
A samo unazad nešto više od dvije decenije, na razlici broja umrlih i rođenih, Srpska je izgubila preko 100.000 ljudi?! Kad je riječ o migracijama, po računici demografa, za samo deceniju odavde je pobjeglo najmanje 100.000 njenih građana…
Zato su nam sve pustija i porodilišta, i škole, i fakulteti… A kakva je situacija sa radnom snagom, potvrđuje podatak da smo krajem prošle godine imali omjer penzionera i zaposlenih 1:1,17?! Da bude jasnije, omjer ove dve kategorije potreban za ekonomsku održivost trebalo bi da bude 1:3!
Ekonomisti naglašavaju da demografija ima negativne efekte i na buduće trendove u ekonomiji, u smislu mogućnosti privlačenja investicija, te stvaranja ekonomije koja može da generiše veći dohodak.
– Još jedan od problema koji proizilazi iz nepovoljnih demografskih trendova, a manfestuje se kroz promjenu starosne strukture, jeste takozvani koeficijent zavisnost. On se mjeri kroz odnos broja radnika i penzionera – kaže za Srpskainfo profesor ekonomije Predrag Mlinarević.
Prema njegovim riječima, zbog negativnih demografskih trendova, tu dolazi do velikog disbalansa.
– Smanjuje se broj onih koji plaćaju doprinose, a povećava broj onih koji su korisnici tih sredstava, i to postoje prirodni uzročnik deficita u Fondu PIO. Veliki pritisak je i na zdravstvo. A usled starenja stanovništva, povećaće se potreba za pružanjem zdravstvenih usluga, pa bi i FZO mogao da se nađe u problemu – upozorava Mlinarević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu