U članku pod naslovom “Viralno usporavanje” ona navodi da su procjene Međunarodne organizacije rada da je gubitak radnih sati jednak gubitku od više od 800.000 radnih mjesta što bi skoro u potpunosti moglo da poništi uspješno povećanje zaposlenosti koje je Zapadni Balkan zabilježio od 2012. godine.
Bregu konstatuje da je izolacija donijela skok nezaposlenosti u cijelom regionu, i dodaje da iako ne daju potpunu sliku situacije, podaci javnih službi za zapošljavanje u šest ekonomija Zapadnog Balkana prikupljeni u maju pokazuju znatno povećanje broja nezaposlenih. Ona upozorava da pandemija nosi rizik od širenja podjela na već razdvojenim tržištima rada, jer su oni koji mogu raditi od kuće preko aplikacija kao što su Zoom i Webex manje ugroženi od radnika koji to ne mogu i kojima je zbog toga ili smanjena plata ili su dobili otkaz.
Kako ističe, neprijavljeni radnici nesrazmjerno su pogođeni mjerama blokade koje su uvedene u ekonomije Zapadnog Balkana jer uglavnom rade na poslovima niske produktivnosti i često nisu ni obuhvaćeni kratkoročnim mjerama ublažavanja uticaja COVID-19 koje sprovode vlasti.
Bregu upozorava da je 41 odsto žena u svijetu zaposleno u sektorima sa visokim rizicima od gubitka radnih mjesta i dodaje da su žene najteže pogođene u pogledu perspektive zaposlenja.
Žene su većina radne snage od sektora ugostiteljstva i hotelijerstva, preko cijele industrije turizma, do sektora zdravstvene njege, a ti su sektori nemilosrdno primorani da obustave rad. Prema podacima Balkanskog barometra iz 2020. godine 69 odsto žena na Zapadnom Balkanu smatra pandemiju prijetnjom za njihov posao ili posao člana njihove porodice, dok je nezaposlenost najveća briga za 51 odsto mladih.
Ona podsjeća da Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je u svijetu više od jednog na šest mladih ljudi prestalo da radi tokom krize izazvane virusom korona. Bregu u članku ocjenjuje da su vlasti na Zapadnom Balkanu sprovele brze i hrabre mjere u domenu javnog zdravlja i na ime podrške ekonomskim djelatnostima i očuvanju radnih mjesta, i za njih dobili veliku podršku građana.
Ali, region će morati početi da razmišlja o mjerama kojima se oprezno, ali hrabro omogućava postepeno vraćanje na normalne ekonomske uslove i djelatnosti – smatra ona.
Ona predlaže da da podsticaji kojima će se rješavati postojeći izazovi tržišta rada, kao što su podrška prelasku sa neprijavljenog na prijavljeni rad, prekvalifikacija i dokvalifikacija – treba da prate programe ekonomske pomoći na Zapadnom Balkanu. Kako zaključuje, prisustvo virusa korona predstavlja novu realnost s kojom bi se trebamo naviknuti da živimo, jer će zbog pandemije ekonomije će još dugo biti u problemima.
– Ogromni troškovi višemjesečne obustave ekonomskih djelatnosti vremenom će biti još veći – smatra ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu