Prepiska koja će biti dio predstojeće knjige “Ana Frank: Zbornik radova”, nastala je između 1936. i 1941. godine, prije nego što je Ana počela da piše svoj čuveni dnevnik. Ana je dnevnik vodila od svog 13. rođendana, 12. juna 1942. godine, dok je dvije godine kasnije nacisti nisu pronašli na tavanu u kome se sakrivala sa svojom porodicom.
U pismima iz proljeća 1941. godine, Ana je pisala svojoj baki da ima “lijepu, dugu kosu” i da ne želi da se ošiša, iako je roditelji ubjeđuju, kao i da zbog proteze mora da posjećuje zubara jednom nedjeljno, što joj “pričinjava neprijatnost”.
Kasnije te godine, ona je poslala baki listu poklona koje je dobila za rođendan, a povjerila joj se i o jednoj šetnji.
Juče sam izašla sa Sane, Haneli i dječakom. Ne manjka mi pažnje kada su dječaci u pitanju – napisala je.
Nijemci su izvršili invaziju na Holandiju 10. maja 1940. godine i počeli sa progonom Jevreja, pa je u pismima zabilježeno i kako je njen život počeo da se mijenja.
– Dobiću novu haljinu. Vrlo je teško doći do materijala, potrebno je puno kupona -saopštila je ona.
U drugom pismu, Ana se požalila baki da bi jako željela da ponovo kliza na ledu, ali da mora da bude strpljiva.
– Kada tata bude mogao da priušti, ponovo će me upisati na časove klizanja. Ako postanem jako dobra u tome, obećao mi je put u Švajcarsku – pisala je.
Iv Kugelman iz Fonda Ane Frank poručuje da su pisma važna jer pružaju uvid u njeno okruženje i život prije rata.
– Ana je jako bliska sa svojom bakom, Alisom Frank. Dosta mentaliteta u Aninom karakteru dolazi od Alis. To je bila porodica jakih žena – ocjenjuje Iv.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu