Politika

"Neprihvatljivo da sindikalno djelovanje nije izuzeto iz političkog" Mitrović o manama Nacrta zakona o registru NVO u Srpskoj

Smatramo neprihvatljivom odredbu u kojoj sindikalno djelovanje nije izuzeto od pojma političkog djelovanja.

Milorad Mitrovic sekretar sindikata uprave
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

To što znači da se naše sindikalne aktivnosti i aktivnosti naših sindikalnih partnera (EPSU Evropska Federacije sindikata javnih službi, PSI – Međunarodni sindikat javnih službi) mogu smatrati političkim djelovanjem agenata stranog uticaja. Nakon usvajanja Nacrta zakona o izmjenama KZRS, taj zakon izaziva najviše pažnje u javnosti.

Ovo za Srpskainfo kaže Milorad Mitrović, magistar prava i sekretar Sindikata uprave RS komentarišući Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija u Srpskoj.

– Svaka sindikalna saradnja i solidarnost kao i uticaj koji ostvarujemo na donosioca odluka, a koji se odnose na formulisanja, usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike Srpske, prema ovom nacrtu se može smatrati „stranim djelovanjem“ što je za nas apsolutno neprihvatljivo. Naše djelovanje, domaće i inostrano, je u isključivoj službi ljudskih i sindikalnih prava i sloboda i nemoguće je dozvoliti bilo kakvo etiketiranje – kaže Mitrović.

Komentarišući zakonodavne novine koje uređuju prava na slobodu izražavanja i udruživanja, od kriminalizacije klevete i uvrede do posebnih propisa za NVO sektor, Mitrović naglašava da smo svjedoci da postoji pojačan pritisak na ostvarivanje prava i sloboda građana koji se ogleda u pokušajima da se ograniči sloboda izražavanja i sloboda udruživanja.

– Ove pojave prate sve segmente civilnog društva i očekivano je da će se i sindikalna prava i slobode naći na meti ovih ograničenja. Istorija nas uči da u jeku ekonomske dolazi društvena i politička kriza koja vodi ograničenju određenih prava i sloboda. Mi sigurno nismo izuzetak. Kritička misao i sloboda udruživanja su temelji demokratskog društva, a pretjerani nadzor često vodi njihovom ograničavanju. Tanka je granica između „uvođenja reda“ i „postrojavanja u red“. Problemi u društvu se ne rješavanju stišavanjem kritika nego u preduzimanju konkretnih ekonomsko-socijalnih i kulturnih reformi – kaže Mitrović.

Milorad Mitrović sekretar sindikata uprave
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Upozorava da je godinama prisutan trend uvođenja represivnih mjera i regulative koje se odnose na pojačani nadzor nad organizacijama civilnog društva. Ova pojava je, kako kaže, izražena i u zemljama okruženja, a mi smo skloni preuzimanju svih negativnih rješenja.

Pročitajte još

– Označavanje pojedinih nevladinih organizacija, koje imaju svoje izvore finansiranja u inostranstvu ili pomoć u finansiranju od stranih državljana, kao „stranih agenata“, „špijuna“ i „državnih neprijatelja“, predstavlja značajno ometanje u ostvarivanju prava na udruživanje i organizovanje i direktno su u funkciji ometanja rada organizacija civilnog društva. Prvo se postavljaju krivičnopravne sankcije kao mjere za ograničavanje slobode izražavanja poput kriminalizacije klevete i uvrede, a nakon toga se vrši „popis stranih agenata“ odnosno markiranje organizacija civilnog društva i diskreditacija njihovog rada. Idući korak je uvođenje administrativnih barijera, ograničavanje izvora finansiranja i nadzor nad radom ovih organizacija što će doprinijeti dodatnom otežavanju rada organizacija civilnog društva i potencijalnim zabranama njihovog djelovanja. Svako kritičko istupanje takvih organizacija će se posmatrati kao uticaj stranih plaćenika na rušenje državnog uređenja i biće predstavljeni kao strani element koji doprinosi destabilizaciji odnosa u društvu – upozorava Mitrović.

Govoreći o najproblematičnijim rješenjima iz Nacrta zakona, kaže da je situacija sa ovim zakonskim tekstom slična kao i sa kriminalizacijom klevete i uvrede i njihovim normiranjem u izmjene i dopune KZRS.

– Neodređenost, nejasnost i uopštenost odlikuju i ovaj nacrt zakona. Agenti stranog uticaja su sve neprofitne organizacije čiji rad u cjelini ili djelimično finansiraju neki strani subjekti. Koji je to iznos sredstava koji će pojedine NVO kategorisati u tzv. agente stranog uticaja? Na osnovu kojih činjenica Ministarstvo pravde cijeni da neprofitna organizacija postupa suprotno Ustavu RS i da „agent stranog uticaja“ djeluje na štetu individualnih i drugih prava građana… – pita se Mitrović.

Dalje, iako je Zakonom o udruženjima i fondacijama Republike Srpske propisano da ciljevi i djelatnosti udruženja i fondacija ne mogu uključivati političku aktivnost, ovim nacrtom se dodatno proširuje definicija političke aktivnosti.

– Pod političkom aktivnošću se, između ostalog, prema ovom nacrtu podrazumijeva i svaka aktivnost u pogledu formulisanja, usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike Srpske. Šta ovo treba da znači? Da li ova norma znači da neko nevladino udruženje sa regionalnim ili međunarodnim predznakom više nema pravo da donosioce odluka upozorava na kršenja međunarodno priznatih prava i sloboda građana? – pita Mitrović.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RAS SRBIJA

Da li je ovaj nacrta u skladu sa regionalnim i međunarodnim pravnih aktima i praksom u zemljama EU?

– Analizirajući nacrt izmjena i dopuna KZRS, uočili smo da predlagač tog teksta nije uzeo u obzir regionalne i međunarodne standarde niti praksu Evropskog suda u ovoj oblasti. Ne samo da nije ispoštovana Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i praksa Evropskog suda za ljudska prava, nego se prilikom usvajanja nacrta KZRS nije vodilo računa ni o Povelji Evropske unije o osnovnim pravima kojima se štiti dostojanstvo, sloboda, jednakost, solidarnost, građanska prava i pravda. Situacija je dosta slična, ako ne i lošija, kada je u pitanju ovaj nacrt zakona i pokušaj ograničavanja slobode udruživanja. Podsjećanja radi, slobodu udruživanja propisuje Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i mnogi drugi regionalni i međunarodni izvori prava, a svako ograničavanje ovog prava vodi ozbiljnom ugrožavanju prava i sloboda civilnog društva – odgovara Mitrović.

Kako da izražava „veliku zabrinutost“ u pogledu učešća javnosti na procese donošenja ovakvih zakona.

– Svjedoci smo načina i argumenata kojima se branio Nacrt izmjena i dopuna KZRS bez pretjeranog kritičkog osvrta na kvalitet instituta koji su uređeni u KZRS, bez adekvatnih analiza stanja i svrhe koja se želi postići tim zakonom. Treba imati u vidu i pokušaje okretanja javnosti protiv svih organizacija civilnog društva i zaštitnika osnovnih ljudskih prava, banalizovanjem njihovog rada i djelovanja. Organizacije civilnog društva se nastoje etiketirati kao neko ko zastupa vrijednosti koje nisu u duhu naše tradicije i štite manjinske grupe koje će, tobože, ugroziti naše cijelo društvo. Upravo kroz ovakvo etiketiranje nastoji se oslabiti civilni sektor i pažnja javnosti skrenuti sa ozbiljnih društvenih, ekonomski i socijalnih problema na obične kafanske rasprave. Poruka je jasna, NE ograničenjima prava i sloboda civilnog društva i NE ovom zakonu! – zaključuje Mitrović.

Šta piše u Nacrtu

Nacrtom zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija osniva se registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja.

Pod neprofitnim organizacijama podrazumijevaju se udruženja i fondacije, kao i strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u RS, u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama RS, koje u cjelosti ili djelimično finansiraju druge države, njihovi organi ili njihovi ovlašteni zastupnici, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.

Pod stranim subjektom podrazumijeva se vlada, izvršni organ druge države ili strana politička stranka, fizičko lice koje nema državljanstvo BiH i prebivalište u BiH ili pravno lice ili grupa pravnih lica koja je organizovana po propisima druge države ili koja ima sjedište u drugoj državi.

Neprofitnim organizacijama nije dozvoljeno političko djelovanje niti obavljanje političke aktivnosti.

Šta se pod tim podrazumjeva?

Političko djelovanje neprofitnih organizacija podrazumijeva učešće u predizbornoj kampanji političkih stranaka i kandidata, prikupljanje sredstava za političke stranke i kandidate, finansiranje kandidata, odnosno političkih stranaka i sprovođenje političke aktivnosti radi formiranja javnog mnjenja radi postizanja političkih ciljeva.

– Politička aktivnost označava svaku aktivnost prema organima, institucijama ili izabranim predstavnicima Republike Srpske ili predstavnicima Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine u smislu formulisanja, usvajanja ili izmjene propisa i politike Republike Srpske ili u smislu političkog i javnog interesa – piše u Nacrtu zakona.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Istina, postoje izuzeci od zabrane. Naime, pod političkim djelovanjem u smislu ovog zakona ne smatra se djelovanje u oblasti nauke, kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, zaštite potrošača, zaštite prava nacionalnih manjina i lica sa invaliditetom, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije, filantropije, volonterstva i informisanja.

U pomenuti registar se upisuju podaci za neprofitne organizacije, i to: ime, prezime i adresa, odnosno naziv i sjedište osnivača; osnivački akt i rješenje o upisu izdato od nadležnog organa; statut; organi neprofitne organizacije. Registar neprofitnih organizacija vodi Ministarstvo pravde RS.

Neprofitna organizacija obavezna je da Ministarstvu pravde dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj sa naznakom uplatioca, visine doznačenih sredstava, vrste i iznosa naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.

Ministarstvo pravde Poreskoj upravi dostavlja finansijski izvještaj radi kontrole finansijskog poslovanja.

– U slučaju da neprofitna organizacija djeluje suprotno odredbama ovog zakona, ministar pravde podnosi zahtjev nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada shodno odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama Republike Srpske – kaže se u Nacrtu ovog zakona koji ide na razmatranje u Narodnu skupštinu.

Narodna skupština RS
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U slučaju da neprofitna organizacija u svom djelovanju postupa suprotno Ustavu Republike Srpske i propisima Republike Srpske, odnosno kada djeluje kao agent stranog uticaja na štetu individualnih i drugih prava građana ili podstiče na nasilje, koristi govor mržnje ili podstiče vjersku ili drugu netrpeljivost s ciljem postizanja političkih ciljeva ili ukoliko Poreska uprava utvrdi nepravilnosti u finansijskom poslovanju, Ministarstvo pravde pokreće postupak kod nadležnog suda za zabranu obavljanja rada, kao i postupak protiv odgovornih lica u skladu sa Krivičnim zakonikom Republike Srpske.

Kazne

Kako je navedeno, novčanom kaznom od 1.000 KM do 5.000 KM kazniće se za prekršaj neprofitna organizacija, koja:

– ne obilježi promotivni materijal iza koga stoji;

– ne podnese prijavu ili prilikom podnošenja prijave ili dopune prijave dâ netačan podatak u vezi sa upisom u Registar;

– ne dostavi dopunu prijave o izvršenim promjenama u roku propisanom u članu 8. stav 3. ovog zakona;

– ne dostavi finansijski izvještaj.

– Ministarstvo pravde uspostaviće Registar u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona – kaže se u Nacrtu.

Šta je obrazloženje?

– Nepostojanjem zakona kojim se propisuje oblast javnosti rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga kao i nadzor nad zakonitošću rada i ostale odredbe o radu neprofitnih organizacija, stvaraju se pretpostavke za urušavanje pravnog sistema i ustavnog uređenja Republike Srpske i čine štetne posljedice na rad organa i organizacija Republike Srpske – piše u aktu usvojenom na Vladi Srpske.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije