Uprkos tome što je ovu inicijativu u septembru podržalo Gradsko vijeće Sarajeva, za nju nije bilo mjesta u Programu podizanja spomenika od značaja za Grad za 2024. godinu.
Nakon održane javne rasprave, Karićeva, koja je predlagač Programa, usvojila je sve pristigle prijedloge osim navedenog, uz obrazloženje da je postavljeno spomen-obilježje na Kazanima, piše današnje sarajevsko “Oslobođenje”.
-Ovim činom grad Sarajevo je pokazao pijetet prema žrtvama i visoku svijest o tragičnim događajima – navedeno je u obrazloženju Karićeve, uz ocjenu da je “nesretni događaj adekvatno obilježen”.
Škaljić je najavio da će prijedlog upućivati Gradskoj upravi sve dok bude dio Vijeća.
-Gradska uprava smatra da je spomen-pločom na Kazanima i uređenjem prilaza memorijalizacija zločina 10. brdske brigade nad našim sugrađanima zaokružena priča. Ipak, poznato je da su na privremenoj lokaciji bila ukopana tijela sugrađana pronađena i na lokalitetima Gaj i Grm Maline – istakao je Škaljić.
Kazani su nepristupačna jama na Trebeviću iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 29 osoba, uglavnom srpskih civila, ubijenih tokom rata u BiH, ali postoje sumnje da ih je više ubijeno i bačeno u nju.
Srbe su ubijali pripadnici 10. brdske brigade takozvane Armije BiH, kojom je komandovao predratni sarajevski kriminalac Mušan Topalović zvani Caco.
Prije dvije godine grad Sarajevo postavio je spomen-ploču na Kazanima na kojoj su na prijedlog Karićeve navedena imena žrtava, ali bez navođenja ko je odgovoran za njihovu smrt.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu