Istovremeno, po podacima Zavoda za zapošljavanje RS, 11.728 ljudi je prošle godine primalo novčanu naknadu, jer su dobili otkaz ne svojom krivicom. Uglavnom zbog tehnološkog viška.
Ako nedostaje radnika, sasvim logično pitanje je zbog čega je toliko ljudi dobilo otkaz i koje to firme imaju probleme.
U Uniji udruženja poslodavaca RS smatraju da su u pitanju „zloupotrebe koje koštaju poreske obveznike“, te pozivaju nadležne da reaguju.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, tvrdi da u ovoj asocijaciji uopšte ne znaju za firme koje imaju finansijske poteškoće zbog kojih je toliko radnika dobilo otkaz. Čak i proizvođači obuće koji su bili ugroženi, kako kaže, rade punim kapacitetom.
Dodaje da je u prvim mjesecima od proglašenja pandemije povećan broj ljudi na Birou bio opravdan, ali da se stanje na tržištu rada veoma brzo promijenilo i da sada svi traže radnike.
– Rekordan je broj zaposlenih, izvoz nam raste više od godinu dana, a mi zvanično imamo više od 11.700 ljudi koji su kao ostali bez posla i sada primaju novčanu naknadu. Mi tvrdimo da su to mahom zloupotrebe zakona koji je izmjenjen 2020. godine. Ne bi nas iznenadilo da među onima kojim primaju naknade ima i onih koji negdje rade – ističe Trivić.
Izmenjenim i dopunjenim Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju, koji je stupio na snagu 1. januara 2020, povećan je iznos novčane naknade, povećano je vrijeme trajanja isplate naknade.
– Sada, recimo neko ko je dvije godine pred penziju može na Birou da prima naknadu dok se ne penzioniše – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
On kaže da bi Zavod za zapošljavanje RS trebalo da napravi analizu i da vidi koje su to firme otpustile radnike i kakva je starosna struktura tih radnika.
– Zavod treba da kaže, recimo, Pero Perić je došao na Zavod iz firme Krajina klas. Ako Krajina klas ima danas radnika isto kao i prije korone, onda je sa radnikom na Birou koji prima naknadu fiktivno i to treba provjeriti. Imajući u vidu stanje na tržištu rada, tvrdim da su to zloupotrebe. A oni neka kažu da nisu. Mi smo upozoravali da će se ovo desiti kada su mijenjali Zakon i znam da su i u Zavodu bili protiv. Međutim, ministar rada voli da se ulizuje sindikatu i urađeno je ovo što je urađeno – ističe Trivić.
Dakle, poslodavci smatraju da pitanje prava po osnovu nezaposlenosti nije dobro zakonski regulisano i da to treba promijeniti.
U Zavodu za zapošljavanje RS kažu da je od 1. januara do 31. decembra prošle godine novčana naknada isplaćena za 11.728 ljudi u iznosu od 32.295.000 KM. Prosječna novčana naknada je bila 429 KM, a najveća novčana naknada koja je isplaćena je 956 KM.
– Analizirajući iz kojih djelatnosti dolaze osobe koje su ostvarile pravo na novčanu naknadu, vidimo da je 25,1 odsto njih iz prerađivačke industrije, 17,7 odsto iz oblasti trgovine, te 14,8 odsto lica iz javnih, društvenih i uslužnih djelatnosti – kažu u Zavodu.
Zavod za zapošljavanje RS nije mogao da pokrije troškove novčanih naknada iz prihoda po osnovu osiguranja od nezaposlenosti koji je iznosio 31.855.000 KM.
Samo za isplatu novčanih naknada im je trebalo 440.000 KM više, a po podacima Unije udruženja poslodavaca RS, Zavodu je iz Kompenzacionog fonda isplaćen nedostaka novca za nesmetano funkcionisanje koje podrazumijeva i isplatu plata zaposlenih.
S druge strane, u Zavodu napominju da je od 2020. godine dodatno smanjena stopa po osnovu nezaposlenosti sa 0,8 na 0,6 odsto.
Zakon kaže da je nezaposlena osoba ona kojoj je prestao radni odnos bez njegovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci.
Pod uslovom da je za vrijeme propisanog minimuma staža osiguranja uplaćen doprinos za osiguranja od nezaposlenosti za sve radnike, ostvaruje pravo na novčanu naknadu, zdravstveno osiguranje i PIO.
Radnik ostvaruje navedena prava i u slučaju kada jednostrano otkaže ugovor poslodavcu zbog neisplaćenih plata ili doprinosa u periodu dužem od tri mjeseca.
Dužina trajanja novčane naknade je od 1 do 24 mjeseca, u zavisnosti od radnog staža.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu