Rođen je 30. oktobra 1966. godine u Zagrebu. Sa suprugom Sanjom i sinovima Jakovom i Markom živi u hrvatskoj prijestonici.
Prije ulaska u politiku Zoran Milanović je radio u Trgovačkom sudu u Zagrebu. Nakon toga je radio u Ministarstvu spoljnih poslova. Bio je član mirovne misije OES S-a u Azerbejdžanu i savjetnik hrvatske misije pri Evropskoj uniji i NATO-u u Briselu.
Član Socijaldemokratske partije je postao 1999. godine. Bio je nacionalni koordinator sa NATO savezom pri Ministarstvu diplomatije, a nakon toga kratko i pomoćnik ministra spoljnih poslova. Godine 2004. je postao član Glavnog odbora SDP-a, a tri godine kasnije je obavljao i funkciju portparola te stranke.

Za predsjednika Socijaldemokratske stranke je prvi put izabran 2007. godine. Od tada do 2016. godine je nekoliko puta biran na tu funkciju. Od 23. decembra 2011. do 22. januara 2016. godine je bio predsjednik Vlade Hrvatske. Za to vrijeme Hrvatska je postala članica Evropske unije, ali su donijete i neke nepopularne odluke i zakoni koje Milanovićevi kritičari u medijima ne propuštaju da napomenu.
Poslije migrantske, a potom i političke krize u Hrvatskoj raspisani su vanredni parlamentarni izbori. Milanovićeva stranka je izgubila vlast, a za premijera je izabran Tihomir Orešković. Milanović je podnio ostavku na mjesto predsjednika stranke i saopštio da će se povući iz politike.
Na hrvatsku političku scenu se vratio polovinom 2019. godine kada je predstavljen kao kandidat SDP-a za predsjednika na izborima te godine.
Kako se navodi na njegovom profilu na Linkedin-u Mlanović je diplomirao 1994. godine, a četiri godine kasnije magistrirao pravo na Flamanskom univerzitetu u Belgiji. Postdiplomske studije evropskog i komparativnog prava je završio u Briselu. Govori engleski, francuski i ruski jezik.
Prvi veliki uspjeh Vlade Zorana Milanovića bio je ulazak Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula 2013. godine. Ipak, mnogi su mu zamjerili neslaganje sa Katoličkom crkvom, te čestim sukobima sa stranačkim kolegama koji su ga optuživali za poraz na izborima za Evropski parlament. Ipak, nije to jedino što mu se zamjeralo, jer je za vrlo kratko vrijeme stigao da uđe u konflikt i s Evropskom komisijom zbog neizručivanja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača koji su pred sudom u Njemačkoj optuženi za ubistvo hrvatskih migranata.

Povukao se poslije izbornog poraza 2016.
Polovinom 2013. godine donesene su izmjene zakona o izručenju po kojima je Hrvatska dužna da izručuje samo one koji se terete za zločine počinjene na području Evropske unije poslije 7. avgusta 2002. Time je izbjegnuto izručenje Perkovića i Mustača. Politički oponenti, ali i dio javnosti ga je otpužio da je donošenjem novog zakona u Saboru nanio neprocjenjivu štetu hrvatskim nacionalnim interesima, te veliku štetu ugledu Hrvatske u Evropskoj uniji i ugrozio odnose sa Njemačkom.
Ipak, javnost je hvalila njegov odnos prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Tokom februara 2014. godine, u vrijeme demonstracija i nereda u pojedininim gradovima BiH, posetio je Mostar, Vitez, Široki Brijeg i Sarajevo. Tako je postao prvi predsjednik Vlade Hrvatske koji se u prethodnih dvadeset godina sastao sa Hrvatima u Bosni i Hercegovini. Zalagao se za pristupanje BiH Evropskoj uniji bez ustavnih promjena. Ipak, tu ljubav nije iskazao u avgustu 2016. godine kada je, između ostalog, na sastanku sa predstavnicima veteranskih udruženja, izjavio da Bosna i Hercegovina nije država, nego “big shit”.
Na prijevremenim izborima koji su u Hrvatskoj održani 11. septembra 2016. godine Narodna koalicija predvođena Milanovićevim SDP-om je osvojila 54 mandata, dok je 61 mandat u Hrvatskom saboru pripao HDZ-u. Poslije izbornog poraza 2016. on se povukao sa funkcije predsjednika stranke, a na toj poziciji ga je naslijedio Davor Bernardić.
Nakon nepuna dva mjeseca Milanović je osnovao konsultantsku firmu EuroAlba Advisory čiji je vjerovatno najpoznatiji klijent bio albanski premijer Edi Rama. Rama je u jednom intervjuu kazao da je Zoran odličan prijatelj, te da su njegovi savjeti uvijek dobrodošli. Hrvatski mediji su u martu 2018. godine objavili vijest da je EuroAlba Advisory u svom finansijskom izvještaju navela da je tokom prethodne godine ostvarila prihod od 625 445,26 kuna (oko 84 500 evra).
Ulazak u predsjedničku trku
Prve informacije da će se Zoran Milanović nakon pauze vratiti u politiku pojavile su se u decembru 2018. godine. Pojedini hrvatski mediji su objavili vijesti da bi on mogao da bude novi kandidat SDP-a za predsjednika Hrvatske na izborima 2019. godine. Sa druge strane, spekulisalo se i o tome da će na te izbore izaći kao nezavisni kandidat. Prema navodima nekih dnevnih listova, Milanoviću je teško padala situacija u stranci, a naročito veliki pad popularnosti među biračima. Polovinom juna 2019. godine Predsjedništvo SDP-a je jednoglasno predložilo bivšeg lidera za stranačkog kandidata za predsjednika Hrvatske. Objavom fotografije na kojoj stoji slogan Predsjednik s karakterom Milanović je i zvanično otklonio svaku sumnju da će ući u trku za predsjednika države.

U svom obraćanju tim povodom je kazao da prvi put kao autsajder ulazi u izbornu trku, te da sada u tu avanturu ide rasterećeniji, ali svjestan da sve zavisi od njega. S obzirom na predizborni slogan ‘Predsjednik s karakterom’, novinari su pitali Milanovića kakav je to njegov karakter, na šta je on odgovorio:
– Nikada nisam rekao da sam pošten političar ili pošten čovjek, pa neka ljudi zaključe kakav je moj karakter. Karakter može i da se mijenja, moj karakter je nešto što nosim sa sobom. Sudite mi – rekao je on tada, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu