Niko od ponuđača se nije prijavio, iako je početna cijena od 9,4 miliona umanjena za 10 odsto.
Kompanija „Pavgord” iz Foče ranije je kupila pokretnu imovinu ove firme za šest miliona maraka i za 600.000 maraka otkupila potraživanja za poreze i doprinose za lične dohotke za 113 radnika.
Radnici se nadaju da bi novi vlasnik postepeno mogao da oživi fabriku, koja može da uskladišti 25.000 tona pšenice.
Nepokretna imovina nekadašnjeg mlinsko-prerađivačkog giganta na drugoj licitaciji ponuđena je po cijeni od 8,3 miliona maraka. Ni umanjenje procijenjene vrijednosti nije privuklo kupce.
– Rok za dostavljanje ponuda za prodaju nepokretne imovine istekao je 4. decembra, nismo imali nijednog ponuđača. Na Odboru povjerilaca je da odluči o daljem toku stečajnog postupka, da li će se ići sa licitacijom ili dostavljanjem pismenih ponuda. Preko kontakata koje imamo sa potencijalnim investitorima znali smo da su procijenjene vrijednosti visoke, jer su potrebna ogromna ulaganja u tehnologiju kako bi se pokrenuo ”Žitopromet”. S obzirom na startna ulaganja, vjerovatno investitori kalkulišu u odnosu na vrijednosti i ponudiće vjerovatno onoliko koliko je realno tržišno – objasnio je Aleksandar Vićanović, stečajni upravnik “Žitoprometa”.
“Pavgord” i dalje zainteresovan
Najozbiljniji strateški investitor je, kaže, fočanska kompanija “Pavgord” koja je izmirila poreske obaveze za svih 113 radnika koji su naplatili dio potraživanja i ostvarili prava na Zavodu za zapošljavanju.
Pravni zastupnik ove kompanije Miloš Stevanović kaže da ostaju strateški opredijeljeni da ulažu u “Žitopromet”.
– Istina je da se nismo prijavili na licitaciju, s obzirom na to da smatramo da je navedena vrijednost veća od realne, ali to ne znači da nećemo biti zainteresovani za sljedeću licitaciju kada se ta cijena bude smanjivala. Mnoge stvari su usporile ovaj postupak, ali ćemo dati sve od sebe da ubrzo dođemo do onog što je zajednički cilj – da oživi ova fabrika – istakao je Stevanović.
Predsjednik Odbora povjerilaca “Žitoprometa” Dušan Tomić kaže da je vrijeme odlučujući faktor što se tiče ponovnog pokretanja proizvodnje u “Žitoprometu'”, jer svaki dan gube.
– Iako pokušavamo da očuvamo imovinu, to ide teško. Jedva čekamo da fabrika počne da radi. Ne možemo očekivati da u punom kapacitetu odmah radi, ići ćemo postepeno u dogovoru sa strateškim investitorom. Nadamo se da ćemo do naredne žetve spremiti silose za otkup žitarica, pa ćemo dalje pogon po pogon otvarati – kaže Tomić.
“Žitoprometovi” pogoni prazni su već dvije godine. Mlađi radnici su našli drugi posao, stariji se penzionisali, a većina radnika je na birou sa radnim stažom od 20 do 30 godina. Svima je u interesu što skorija prodaja, da se stečajna masa ne bi umanjivala.
– Na administrativnim poslovima i održavanju imovine od otvaranja stečaja angažovano je pet radnika koji imaju platu, stečajni postupak ima troškove održavanja imovine i sve ono što prati vezano za čuvanje imovine i stečajni postupak. Cilj nam je da iz tog razloga što prije zainteresujemo ponuđače da dostave ponudu i sačuvamo stečajnu masu u što većem obimu – obrazložio je stečajni upravnik Aleksandar Vićanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu