Pojašnjenja radi, Mađarska od ponedjeljka preuzima predsjedavanje Savjetom EU, tijelom koje je jedno od najvažnijih u Briselu, a koje će odlučivati o narednim koracima na BiH putu evrointegracija.
– Uloga Mađarske će biti da u Savjetu EU kreira agendu i predlaže rješenja koja se onda stavljaju na glasanje. Da bi odluka bila usvojena, potrebna je dvotrećinska većina u broju zemalja članica ili u dvotrećinskom udjelu ukupne populacije EU. Međutim, kad su u pitanju spoljna politika i bezbjednost, tu se odluke donose jednoglasno. S obzirom na to da je proširenje pitanje spoljne politike, da bi odluka bila donesena, biće potrebna jednoglasnost, odnosno mora biti usvojena bez veta, moraće je podržati sve zemlje članice – kaže Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na EU.
Prema njegovim riječima, značaj Mađarske je što će predsjedavanjem Savjetom EU moći da postavlja agendu i značajno utiče na odluke koje se donose u evropskim institucijama.
– To je šansa za BiH, koja mora da pokaže ozbiljnost, jer ako ne bude bilo dovoljno ozbiljnosti, nijedna zemlja EU neće biti u stanju da obavi posao za nas – ističe Šajinović.
Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, ističe da će, dok je EU zabavljena izborom novog vođstva i nove Evropske komisije, a moguće i izborima u SAD, pažnja za BiH u Briselu do kraja ove godine biti limitirana.
– Ambicija Mađarske da u tom periodu na agendu odlučivanja u EU postavi usvajanje pregovaračkog okvira i formalno otvaranje pregovora u tom kontekstu je dobrodošla i ohrabrujuća vijest. Međutim, da bi do toga i došlo, BiH će morati usvojiti najveći dio reformi iz osam koraka koji su pratili kandidatski status, ali i odrediti pregovaračku strukturu i imenovati glavnog pregovarača. Za to će biti potrebno da se vladajuća koalicija na državnom nivou vrati razgovoru i dogovaranju – kaže Ćerimagić.
Politikolog, Marija Radić, kaže da jačanje bilateralnih odnosa kroz saradnju nesumnjivo predstavlja prednost za BiH. Međutim, kako dodaje, svim pregovorima pristupa se s oprezom i temeljitom pripremom.
– Pitanje pristupanja EU nam nije nepoznato, te rad na ispunjenju 14 ključnih tačaka, koje su od suštinske važnosti za naš napredak ka članstvu u EU, zahtijeva promjene iznutra. Jasno je da ovaj proces u Bosni i Hercegovini ide teško, jer je potrebno reformisati mnoge aspekte društva. Sama pomisao na eliminaciju najizraženije neformalne institucije – korupcije – može zvučati kao nemoguć zadatak, zar ne? – kaže Radićeva.
Milorad Dodik, predsjednik Srpske, rekao je juče tokom sastanka sa ministrom savezne države Hesen za evropske poslove i savezne poslove Njemačke Manfredom Pencom da je Srpska opredijeljena za dalje kretanje ka evropskim integracijama koje će u narednim mjesecima, kako očekuje, biti ubrzano.
– Želimo da iskoristimo ovaj trenutak koji se odnosi na evropske integracije i pregovarački status i vjerujem da ćemo u narednim mjesecima dobiti priliku da se u pregovaračkom okviru, koji će da ponudi EU, brže krećemo nego što je to bilo do sada – rekao je Dodik.
Dodik je istakao da je zadovoljan činjenicom da je Penc u Srpskoj i što su imali priliku da razgovaraju o odnosima i razmijene mišljenja o ukupnoj situaciji u BiH i EU.
– Mislimo da je veoma važno da od briselske administracije dobijemo provodiv okvir, a ne liste želja koje su teško provodive. Kao što znamo, u BiH neka pitanja ne mogu decenijama da budu riješena i ne treba imati ambicije da je to moguće u nekom kratkom vremenu – naglasio je Dodik.
Penc je rekao da smatra da se region nalazi u istorijskom trenutku. Kaže da sada svi moraju da se približe Evropskoj uniji, pišu Nezavisne novine.
– Za dobrobit regiona, ali i Evropske unije. Dakle, bez sumnje ljudi ovdje su orijentisani ka Evropskoj uniji – naveo je Penc, te dodao da je čvrsto ubijeđen da zemlje regiona treba da uđu u EU.