Politika

Ništa od hitnosti, zakon OBARAJU ILI GA MIJENJAJU: Još ćemo sačekati na zabranu zloupotrebe pojma genocid

Prijedlog zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocida, sve su prilike, neće biti usvojen po hitnoj proceduri u Predstavničkom domu BiH. Izglednije je da zakon bude odbijen ili da bude razmatran u skraćenoj ili redovnoj proceduri, što znači da bi mogao biti izmijenjen tekst koji su predložili SNSD i Srpski klub.

Ništa od hitnosti, zakon OBARAJU ILI GA MIJENJAJU: Još ćemo sačekati na zabranu zloupotrebe pojma genocid
FOTO: PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BIH/YOU TUBE/SCREENSHOT

Isti dan kada je dokument stigao u PS BiH, predsjedavajući Predstavničkog doma BiH, Denis Zvizdić (bivši kadar SDA), poručio je da Prijedlog predstavlja „novi oblik negiranja genocida“, jer ne postoji „ideja o genocidu“, koja se pominje u dokumentu.

Šef Kluba poslanika SDP, Saša Magazinović, smatra da je zakon predložen da bi bio odbijen kako bi Milorad Dodik to koristio kao opravdanje „za ono što je svakako naumio da uradi“. Postavlja pitanje zašto je predložen poseban zakon, a ne dopune Krivičnog zakona BiH.

– Zato jer bi morali navesti koji zakon nadopunjuju i sve njegove izmjene, a to bi uključivalo i posljednju koju je napravio Incko – smatra Magazinović.

Poslanik SDA u Predstavničkom domu, Šemsudin Mehmedović, izjavio je da je ovo politikanski zakon, predat sa ciljem da se ne usvoji.

– To dokazuju sljedeće stvari: upućen je po hitnoj proceduri, što znači da nijedan poslanik ne može da uloži amandman; zakon ne podliježe proceduralnim ocjenama; ovo je zakon koji vrijeđa inteligenciju svakog normalnog čovjeka koji baštini univerzalne vrijednosti. Zamislite situaciju da su nacisti imali priliku da kreiraju međunarodne zakone kojima bi sačuvali grupacije ljudi koji su počinili Holokaust – rekao je Mehmedović za TV Hajat.

Šemsudin Mehmedović protiv Srpska open
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Juče smo pokušali da od poslanika SDA saznamo kakav je konačni stav njihovog kluba ili stranke, ali se Adil Osmanović, Safet Softić i još neki koje smo pozvali nisu javljali na telefon. Ipak, treba podsjetiti da je lider SDA, Bakir Izetbegović, najavio da treba podržati ovakav zakon, jer on predstavlja način na koji Milorad Dodik s partnerima pokušava da se vrati u institucije BiH.

Pod uslovom da Izetbegović drži do riječi.

Kada je riječ o HDZ BiH, na telefon se ne javljanju ni šef ni zamjenik njihovog Kluba poslanika, Nikola Lovrinović i Predrag Kožul, kao ni poslanik Borjana Krišto. Nezvanično, Hrvati su kao i uvijek uzdržani, s većim izgledima da podrže Prijedlog zakona, nego da budu protiv.

FOTO:  N1/YOUTUBE SCREENSHOT
FOTO: N1/YOUTUBE SCREENSHOT
Nikola Lovrinović

Naravno, mnogo toga će zavisiti od raspleta bošnjačko-hrvatskih odnosa u narednih nekoliko dana oko Izbornog zakona. Treba podsjetiti i da je za 19. februar zakazan vanredni sabor HNS na kome se očekuju čak i neke radikalne odluke hrvatskih predstavnika u BiH, ako do tada ne bude udovoljeno njihovim zahtjevima o legitimnom političkom predstavljanju.

Pročitajte još

Po svemu sudeći, sjednica Predstavničkog doma BiH neće ni biti održana u ovom mjesecu, pa ima dovoljno vremena za zakulisne dogovore. Prema Poslovniku, prvo se glasa o hitnoj proceduri. Ako bude prihvaćena, onda se raspravlja i glasa o samom zakonu, takođe hitno.

Ako hitna procedura bude odbijena, Dom može da odluči da Prijedlog zakona razmatra u skraćenoj ili redovnoj zakonodavnoj proceduri. To znači da ide na komisije i da je moguće uložiti amandmane koji, budu li prihvaćeni, dovode do izmjene osnovnog teksta. Ako na kraju, nekim čudom, i bude usvojen, u istom tekstu mora da prođe i u Domu naroda BiH, a ako bude izmijenjeno i jedno slovo, zakon ide na usaglašavanje oba doma. To znači da cijela ova priča može da se završi na dva načina: da zakon bude odmah odbijen na idućoj sjednici ili da SDA dozvoli da uđe u parlament, ali po redovnoj proceduri, koja može da potraje mjesecima.

Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba SNSD, kaže da stavovi poput Zvizdićevog ili Mehmedovićevog udaljavaju od razgovora i kompromisa.

FOTO:  SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Kada pričamo o pojmu genocida, jasno nam je svima da je to njima postalo jako bitno identitetsko pitanje. Ali to je posljednja stvar koja treba da bude identitetska i politička. To treba da bude stvar naučnog pristupa i objektivnog posmatranja u maksimalnoj mogućoj mjeri – kaže Novaković Bursać za Srpskainfo.

Na Mehmedovićevu tvrdnju da Prijedlog zakona predstavlja vrijeđanje zdravog razuma, ona kaže da se „kompletno Mehmedovićevo djelovanje može nazvati vrijeđanjem neke političke inteligencije“.

– Čovjek koji dolazi iz miljea gdje se može naći direktna njegova poveznica sa nekim strašnim događajima i zločinima u ratu sebi daje za pravo da dijeli lekcije i kvalifikuje na ovaj ili onaj način. Srpski narod koji je do te mjere bio žrtva tokom cijelog 20. vijeka stavlja se u negativne kontekste i to ko ga stavlja – neki Mehmedović i slični likovi! To poziva na djelovanje cjelokupne naše intelektualne i društvene javnosti – zaključuje ona.

Predsjedavajući Srpskog kluba, Nenad Stevandić, kaže da ko hoće da razumije dobru namjeru sigurno neće posegnuti za kafanskim načinom komentarisanja zakona, bez navođenja ijednog argumenta.

FOTO: US
FOTO: US

– Zakon je napisan primjerenim tekstom, koji ne vrijeđa nikoga i koji omogućuje da nema diskriminacije, koji jednako tretira sve narode, etničke grupe i entitete. Svako ko misli da će se napadom na nešto što predstavlja sliku ravnopravnosti postići političke poene ili je toliko opoziciono zadojen da od drveta ne vidi šumu ili zapravo hoće da opstane sistem diskriminacije kakav je danas. Da i dalje zakone donose visoki predstavnici po cijenu da se na taj način BiH potpuno uništi – kaže Stevandić za naš portal.

Kazna do pet godina

“Ko govori ili piše ili na drugi način učini javno dostupnim tekstove, slike ili svako drugo predstavljanje ideja o genocidu, omalovažavajući ili izlažući javnoj poruzi BiH, Srpsku, FBiH i Brčko Distrikt, kao i grupu lica ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, vjere, porijekla, državne, nacionalne ili etničke pripadnosti, a na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv BiH, RS, FBiH i BD, kao i takve grupe lica ili člana te grupe – kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. Počinilac ovog krivičnog djela koji je imenovani ili izabrani funkcioner ili odgovorno lice ili zaposleno lice u institucijama BiH, RS, FBiH i BD, ili bilo kojem organu ili organizaciji koja se finansira putem javnog budžeta – kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Mada to nije rečeno u zakonu, prevashodni cilj je spriječiti da se Srbi i Republika Srpska nazivaju „genocidnim“.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije