Društvo

Niste sigurni da li da čestitate VASKRS ili USKRS? Može i jedno i drugo, ali na ĆIRILICI

Predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Srpske akademije nauka i umjetnosti Sreto Tanasić ističe da se “praznik nad praznicima” može nazivati i Uskrs i Vaskrs, ali da treba insistirati da čestitke budu pisane na ćirilici.

Niste sigurni da li da čestitate VASKRS ili USKRS? Može i jedno i drugo, ali na ĆIRILICI
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/ RAS SRBIJA

On pojašnjava za da je pojam Uskrs čisto srpski narodni, dok je Vaskrs crkvenoslovenski ili srpska varijanta staroslovenskog, odnosno crkvenoslovenskog koji su osmislili Ćirilo i Metodije.

– Ako ćemo preciznije, Vaskrs je mješavina srpskog narodnog i srpskoslovenskog odnosno crkvenoslovenskog. Ovo “Va” je crkvenoslovenski, a ovo “skrs” je srpski, jer ako bismo htjeli čisto da bude crkvenoslovenski onda bi to bilo “Vaskrsenije”, a mi ne kažemo Vaskrsenije, već obično kažemo Uskrs – pojašnjava Tanasić.

Prema njegovim riječima, i jedno i drugo je pravilno i ne treba “protjerivati ni Uskrs kao srpski narodni, ni Vaskrs”.

Tanasić napominje da je to isto kao kad se kaže “U ime Oca i Sina i Svetoga Duha” ili “Va imje Oca i Sina i Svetoga Duha”.

Foto: Srna
Foto: Srna
Sreto Tanasić

On ukazuje da se jedino prilikom čestitanja kaže “Hristos Vaskrse!” i odgovara sa “Vaistinu Vaskrse!” zato što je to zaista crkveni pozdrav.

– Da podvučemo da je i Uskrs i Vaskrs sasvim dozvoljeno kada govorimo o našem srpskom slavljenju Hristovog uskrsnuća i vaskrsnuća. Nemamo razloga da govorimo da je nešto neprihvatljivo – napominje Tanasić.

On, međutim, naglašava da je neprihvatljivo da Srbi pišu na latinici kada razmjenjuju pisane čestitke za Vaskrs ili Uskrs.

– Nažalost, na sve strane čitamo i dobijamo čestitke na latinici za ovaj praznik i vidimo svuda po izlozima natpise na latinici – upozorava Tanasić.

On naglašava da, upravo kao što su pravoslavni praznici bili u vrijeme ateizma u velikoj mjeri potisnuti, pa su sada obnovljeni i slave se, Srbi treba i ćirilicu da ožive i vrate je na mjesto koje joj pripada.

– Nema nijednog razloga da se mi odričemo ćirilice uopšte, a pogotovo kada je riječ o pisanju naših najvećih pravoslavnih hrišćanskih praznika. Nedopustivo je i ničim se ne može pravdati istjerivanje ćirilice iz srpskog naroda i jezika – kategoričan je Tanasić.

On navodi da su veliki pravoslavni praznici utkani i u srpsku književnost i srpski duh, kao i da su nadživjeli vrijeme ateizma, a da je sam Vaskrs ili Uskrs poseban, jer je riječ o prazniku pobjede.

– Pokazalo se kroz istoriju od 2.000 godina da Božije djelo ništa ne može zamijeniti i da se, Bogu hvala, ne može protjerati – kaže Tanasić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu