Kineske vlasti su obećale preduzeti mjere kako bi zaštitile interese svojih kompanija, a analitičari navode da je Kina posljednjih godina izgradila niz alata za odmazdu prema američkim kompanijama.
Primjer takvih mjera bio je prošlogodišnji potez kineskih vlasti kada su zabranile neke vladine kupovine od kompanije “Micron”, nakon što američki proizvođač memorijskih čipova nije prošao bezbjednosnu provjeru. Taj potez se smatra jednom od prvih kineskih odmazdi u ratu čipova između SAD i Kine.
Strahovi su sada usmjereni na “Intel”, američkog tehnološkog giganta, nakon što je Kinesko udruženje za sajber bezbjednost optužilo kompaniju da “konstantno šteti” kineskoj nacionalnoj bezbjednosti i interesima, te zahtijevalo bezbjednosnu provjeru proizvoda koje “Intel” prodaje u Kini. “Intel”, koji dobija preko četvrtine svojih ukupnih prihoda iz Kine, predstavlja ključnog dobavljača čipova za elektronske uređaje, uključujući lične računare i servere u data-centrima.
Peking bi mogao djelovati i putem drugih kanala. Američke privredne komore u Kini već su ranije prijavile da su američke kompanije suočene s otežanim carinskim procedurama i učestalim inspekcijama tokom eskalacije trgovinskih tenzija, poput trgovinskog rata između SAD i Kine.
U septembru ove godine Kina je najavila istragu protiv američke kompanije “PVH Corp”, vlasnika modnih brendova “Tommy Hilfiger” i “Calvin Klein”, zbog “neopravdanog bojkota” pamuka iz kineske regije Xinjiang. Ovo je bio prvi slučaj da je Peking sankcionisao kompaniju zbog usklađivanja s američkim pravilima o uklanjanju pamuka iz Xinjianga iz lanca snabdijevanja, i jedan od rijetkih primjera korištenja liste nepouzdanih entiteta od njenog uvođenja.
Kina dominira globalnim rudnicima i preradom rijetkih minerala, a od prošle godine počela je nametati pravila za regulaciju njihovog izvoza. U avgustu je Kina ograničila izvoz antimona, strateškog metala koji se koristi u vojnoj primjeni, dok su u oktobru 2023. uvedena nova ograničenja na izvoz grafitnih proizvoda ključnih za proizvodnju baterija za električna vozila.
Takođe, Kina je u julu ove godine uvela restrikcije na izvoz osam proizvoda na bazi galija i šest na bazi germanija, metala široko korištenih u proizvodnji čipova, pozivajući se na nacionalne bezbjednosne interese.
Od 1. decembra stupaju na snagu nova pravila o kontroli izvoza proizvoda s dvostrukom namjenom – civilnom i vojnom – koja zahtijevaju od kineskih izvoznika da dostavljaju detaljne informacije o krajnjim korisnicima. Ova pravila omogućavaju Kini bolju identifikaciju zavisnosti u lancima snabdijevanja američkog vojno-industrijskog kompleksa.
“Global Times”, državni kineski medij, nedavno je upozorio da će intenziviranje američkih mjera protiv Kine prouzrokovati “sve veću cijenu” za američku industriju i ekonomiju, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu