Kako se navodi pregovarači pokušavaju usuglasiti stavove oko ključnih tema poput porezne politike i migracija, koje će dominirati novom koalicijskom vladom pod vodstvom Fridriha Merca.
Sastav Bundestaga sada broji 630 poslanika, od kojih je 230 novozasjedajućih.
Parlament zasjeda u jedinstvenom trenutku poslijeratne njemačke istorije: AfD je udvostručio broj mandata na 152, dok centrističke stranke rade zaokret u odbrambenoj i fiskalnoj politici kao odgovor na rastuće prijetnje evropskoj bezbjednosti.
Poslanici u ovom sazivu imaju između 23 i 84 godine. Najmlađi je Luke Hos, student iz krajnje lijeve stranke Die Linke, koji je najavio da će većinu svoje zastupničke plate od 11.000 evra mjesečno donirati. Najstariji je Aleksander Gauland iz AfD-a, bivši novinar koji je 2018. godine umanjivao zločine nacista rekavši da su “samo ptičji izmet u hiljadugodišnjoj njemačkoj historij”.
Novi Bundestag ima oko stotinu poslanika manje u odnosu na prethodni saziv, nakon što je bivša vlada provela reformu izbornog zakona s ciljem smanjenja broja zastupnika. Žene čine manje od trećine novih poslanika, što je neznatno manje nego u prošlom sazivu.
Rodna neravnoteža najmanje je izražena u stranci Zeleni, gdje žene čine 61.2 odsto zastupnika, a najveća je u AfD, gdje iznose svega 11.8 odsto. U demokrišćanskim strankama žene takođe čine manjinu: 22.6 odsto u CDU i 25 odsto u CSU.
Poslanici stranog porijekla takođe su znatno slabije zastupljeni. Prema procjeni neprofitne organizacije Mediendienst Integration, samo 11.6 odsto poslanika ima barem jednog roditelja koji nije imao njemačko državljanstvo pri rođenju, dok taj udio u ukupnoj populaciji iznosi oko 30 odsto.
Zada Salihović, 24-godišnja poslanica Die Linke i druga najmlađa članica Bundestaga, izjavila je da parlament i dalje “odražava privilegovan manjinu” te ne predstavlja adekvatno žene, radnike, mlade, istočne Nijemce i osobe migrantskog porijekla.
– To nije slučajno, već izraz strukturalnih prepreka i odnosa moći – rekla je. Dodala je i da kad su parlamenti tako homogeni, ne nedostaje samo perspektiva većine – nego i pravedna rješenja.
Prvu sjednicu otvoriće Gregor Gizi, najstariji poslanik u parlamentu, koji je političku karijeru započeo u vladajućoj stranci DDR-a.
Gizi, danas 77-godišnjak, imat će slobodu odrediti duljinu i sadržaj svog govora te će predsjedati sjednicom dok se ne izabere novi predsjednik Bundestaga.
CDU/CSU je za tu funkciju nominovao blagajnicu stranke CDU, Julija Kloeckner, bivšu ministarka poljoprivrede u vladi Angele Merkel.
Zeleni su protestvovali nakon što se pojavila informacija da se Kloeckner planira susresti s AfD zastupnicima, što su okarakterizirali kao “pogrešan signal normalizacije”.
Prema pisanju Redaktionsnetzwerk Deutschland, sastanak je otkazan zbog preklapanja u rasporedu.
U toku su napeti koalicijski pregovori između CDU/CSU-a, najjače parlamentarne skupine, i Socijaldemokratske stranke (SPD). Budući kancelar Fridrih Merc nada se formirati vladu prije Uskrsa.
Vjerojatna buduća vlada već je ostvarila jednu važnu pobjedu: ovog je mjeseca osigurala potporu Zelenih za izmjenu ustava i privremeno ukidanje “kočnice duga”. Prijedlog je u petak odobrio Bundesrat, što otvara put za paket investicija u odbranu, infrastrukturu i klimatske mjere koji će se finansirati novim zaduživanjem.
Taj bi prijedlog vjerojatno pao u novom sazivu Bundestaga, u kojem se sada nalazi “blokirajuća manjina” sastavljena od zastupnika AfD i Die Linke, koji se protive slanju oružja Ukrajini, piše Vijesti.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu