Bar tako je u Bosni i Hercegovini gdje ovih dana sijevaju varnice na relaciji Banjaluka Sarajevo oko spomenika kralju Tvrtku, koji je pod okriljem noći osvanuo u glavnom gradu BiH.
Ništa tu ne bi bilo sporno da na spomeniku stoji puna titula ovog vladara, a koja je, prema tvrdnjama istoričara, glasila „u Hrista Isusa blagovjerni i Bogom postavljeni Stefan, kralj Srba i Bosne i Pomorja i Zapadnih strana“.
Sporan im natpis
Umjesto pune titule, na spomeniku u Sarajevu osvanuo je natpis „bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić“, što je razbjesnilo srpske političare, pa je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković odmah uzvratio kako će „ispraviti nepravdu“ i spomenik ovom vladaru postaviti i u Banjaluci”.
– Nastavljajući praksu prekrajanja istorije putem spomenika, političko Sarajevo svjesno izbacuje puni naziv titule kralja Tvrtka, te ne navodeći narod i ostale zemlje kojima je vladao svjesno zbunjuje javnost u cilju političke propagande – poručio je on.
Stanivuković je dodao da će Grad Banjaluka još ove godine pokrenuti proces izgradnje spomenika banu Kulinu i kralju Tvrtku u cilju odbrane istine i zahvalnosti koju srpski narod gaji prema svojim vladarima srednjeg vijeka.
– Prisvajanjem srednjevjekovnog srpskog vladara Tvrtka I Kotromanića gradonačelnica Sarajeva i njeni saradnici čine grubo prekrajanje istorije sa ciljem popunjavanja istorijskih rupa svog naroda i prikupljanja dnevno-političkih poena, dirajući u samu srž kralja Tvrtka, njegove borbe i vladavine – naveo je Stanivuković.
Komisija nije dala saglasnost
Članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH, Anđelina Ošap Gaćanović, rekla je da ova komisija nikada nije dala saglasnost za postavljanje spomenika kralju Tvrtku u Sarajevu, naglasivši da treba razlučiti da li se time veliča bosanska titula bana ili titula Nemanjića.
– Smatrala sam da je to interpretacija istorijske ličnosti i iskorištavanje u dnevno-političke svrhe i nisam dala saglasnost. Smatrala sam da, kao institucija koja štiti kulturu naroda, ne može da se pripisuje samo jednom narodu i da se šalje pogrešna poruka – rekla je Gaćanovićeva.
Dodaje da je nekoliko nevladinih udruženja pokušalo da pribavi mišljenje Komisije o odgovarajućoj lokaciji za spomenik kralju Tvrtku u Sarajevu, ali da ni za to nije bilo saglasnosti zbog toga što je u pitanju politička zloupotreba i stavljanje istorijske ličnosti u savremeni kontekst upotrijebljen u političke i ideološke svrhe.
Tri verzije istorije
Sociolog Vladimir Vasić ističe da se u BiH koristi svaka prilika za nove podjele i segregaciju u društvu.
On kaže da je jako opasno kada se istorija tumači na pogrešan način.
– Imamo slučajeve da se neka bliža istorija i događaji koje svi pamtimo tretiraju na najmanje tri različite verzije, pa i kada je u pitanju srednjevjekovna istorija Bosne vidimo da i tu ima poprilične politizacije, ali i falsifikovanja istorije, što nije dobro – ističe Vasić za Srpskainfo.
Objašnjava da Tvrtko nije bio samo kralj Bosne već je njegova titula glasila mnogo šire.
Međutim, navodi Vasić, potezi pojedinih lokalnih političara ostavljaju dublje istorijske tragove i sjeme razdora među budućim generacijama.
Neznanje korijen problema
Prema njegovim riječima, dobro je da imamo spomenik kralju Tvrtku i u Banjaluci, Sarajevu, Istočnom Sarajevu… i mnogim drugim mjestima, ali nije dobro da takve istorijske ličnosti i takvi velikani iz istorije svih naroda BiH služe kao faktor rajedinjenja društva.
– Vidimo da se neko ne libi čak ni takve ličnosti da zlouopotrijebi u dnevno-političke svrhe. To nije problem sadašnjosti već budućnosti jer ako nastavimo na ovakav način stvorićemo odlične preduslove za nove podjele i sukobe, nekim budućim generacijama – kaže Vasić.
Dodaje da Srbi ne trebaju da okrivljuju Hrvate jer „svojataju“ Nikolu Teslu, ili Bošnjake jer pokušavaju da naprave neku drugu ličnost od kralja Tvrtka, koji je bio potomak Nemanjića, već treba kriviti srpske naučne radnike i funkcionere.
Vasić ističe da Srbima niko nije zabranio da postavljaju spomenike, govore o istoriji, ili da uče istoriju. Korijen svih problema kod srpskog naroda je, kako navodi Vasić, neznanje.
– Ako sad napravimo neku analizu, vidjećete da dobar dio stanovništva ne zna ko je bio kralj Tvrtko. O njemu će se pričati samo na nivou dnevne politike. Moramo prvo da se presaberemo i vidimo šta smo uradili kao narod i šta radimo kao narod – zaključuje Vasić.
Značaj kralja Tvrtka
Istoričar i bivši diplomata Slobodan Šoja ističe da je Stefan Tvrtko I Kotromanić, kralj Tvrtko, najveća istorijska ličnost u istoriji Bosne.
– Najviše po jednoj značajnoj činjenici: uspio je tokom svoje vladavine objediniti apsolutno cijelu zemlju i kanalisati ogromnu narodnu energiju u istom pravcu. To se nikad poslije njega više nije dogodilo, a danas je to apsolutno nemoguće – kaže Šoja.
On ističe da je, osim mudrosti, snage, hrabrosti i vještine, taj neobično daroviti čovjek imao veliku sreću jer je bosansko susjedstvo u vrijeme Tvrtkovog vratolomnog uspona preživljavalo teške trenutke, koje je on savršeno iskoristio.
Šoja kaže da niti jednu priliku nije propustio.
– Zato je Bosna bila čudo tog vremena, čudo koje je mnoge iznenadilo kao nikad prije ni poslije, a Tvrtko ostao naša nedosegnuta veličina. Njegovo djelo, kao i uostalom djelo cara Dušana, nije imalo dostojne nasljednike da održe i očuvaju njihovo veliko postignuće. A nema ni danas dostojne nasljednike koji bi pravilno shvatili i protumačili njegovu veličinu – smatra Šoja.
On ističe da je danas najvažnije utvrditi kom konstitutivnom narodu je pripadao, a on je naprosto pripadao univerzalnim genijalcima koji se rijetko rađaju.
Suviše je on veliki, ističe Šoja, da bi se svrstavao u neke male grupe.
– Zato je šteta što se o tome kako treba izgledati njegov spomenik i gdje ga treba postaviti ne odlučuju ljudi koji imaju dovoljno znanja i stila i koji znaju kako se poštuje i njeguje tradicija. Takav spomenik se ne istovara po mraku već usred dana, na pravom a ne na krivom mjestu i otvara se uz veliku državnu ceremoniju- zaključuje Šoja.
Bonus video:
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu