Zadatak ove letjelice koja veličinom odgovara aktovci, biće da traži zaleđenu vodu koja bi mogla biti izuzetno korisna astronautima. Letjelica bi trebala biti lansirana pomoću rakete Falkon 9 kompanije Spejs Iks iz Floride između 9. i 15. novembra zajedno s japanskim landerom Hakuto-R i roverom Rašid 1 iz Saudijske Arabije.
Iako je prisustvo vode ispod lunarnog regolita poznata činjenica, naučnici nisu sigurni da li površinski led prekriva tlo ispod ovih hladnih kratera. S obzirom na to da se nalaze na polovima, sve regije gdje se sunce nikad ne “podiže” iznad rubova kratera ne pružaju mogućnost da se to sazna, osim ako postoji izvor svjetlosti.
Upravo je to ono što će letjelica činiti, koristiće lasere kako bi bacila svjetlo na te tamne kratere na lunarnom južnom polu.
– Ovim lansiranjem će se letjelica postaviti na putanju koja će trajati tri mjeseca kako bi ona stigla u svoju naučnu orbitu. Lunar Flašlajt će pokušati pronaći zaleđenu vodu na površini Mjeseca gdje niko drugi nije uspio pogledati – rekao je Džon Baker, projekt menažer misije u NASA laboratoriju za mlazni pogon u Južnoj Kaliforniji.
S obzirom na to da Lunar Flašlajt ima tek ograničenu količinu goriva, orbite koje zahtijevaju veću potrošnju nisu moguće.
Navigatori misije će voditi svemirsku letjelicu mnogo dalje od Mjeseca te je postaviti u “široku, kružnu naučnu orbitu”.
Gotovo pravolinijska orbita zahtijeva mnogo manje goriva od tradicionalnih orbita te će odvesti letjelicu 70.000 km od Mjeseca na najdaljoj tački, odnosno na samo 15 km iznad lunarnog južnog pola u najbližoj tački.
– Razlog za ovu orbitu omogućavanje letjelici da bude dovoljno blizu kako bi mogla iskoristiti svoje lasere i udaljiti se od površine, ali i da ima stabilnu orbitu koja koristi malo goriva – kazala je Barbara Koen, iz tima NASA.
Satelit će takođe ispisati istoriju jer će postati prva interplanetarna svemirska letjelica koja će koristiti novu vrstu “zelenog” goriva, a ne tradicionalna svemirska goriva popud hidrazina. Upravo je hidrazin sigurniji za transport i skladištenje, a razvio ga je Istraživački laboratorij zračnih snaga. Sagorijeva putem katalizatora bez potrebe za odvojenim oksidatorom pa se zbog toga naziva monopropelant.
Svemirska letjelica će takođe biti prva koja će koristiti četiri laserska reflektometra za traženje zaleđene vode na Mjesecu. Reflektometar će koristiti gotovo infracrvene valne dužine koje voda lako apsobuje kako bi identificirao led na površini.
Kada laseri udare u stijenu, njihova svjetlost će se reflektovati u letjelicu, a to će biti znak da nema leda. Međutim, ako se svjetlost apsorbuje, to će predstavljati dokaz o postojanju leda u tamnim kraterima, prenosi Kliks.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu