Takvo rješenje podrazumijeva da se restrukturiranje preduzeća, po uzoru na okruženje, može uraditi i u nekoj vrsti neformalnog postupka, pred institucionalnim posrednikom, prije nego što se dođe u situaciju da se razmatra predstečajni ili stečajni postupak.
Nacrtom ovog zakona, koji je ove godine utvrdila Vlada RS, predviđeno je da taj posrednik bude Privredna komora RS, koja je i tražila da se kreira ovakav pravni okvir.
Njeni predstavnici smatraju da je nužno obezbijediti da se uradi finansijsko restrukturiranje preduzeća u problemima prije nego što njihove finansijske poteškoće eskaliraju do nivoa koji zahtijeva sudski postupak i uključivanje svih povjerilaca, a posebno jer takvi postupci dokazano znače i velike troškove. Smatra se da bi ovakav zakon pomogao i smanjenju nelikvidnosti privrede, što je njen gorući problem.
Ima preduzeća koja su, kada se gledaju njihovi bilansi, za stečaj, jer duži vremenski period ne mogu da izmiruju svoje obaveze. Međutim, kada se sve sagleda vidi se da u toj situaciji nisu svojom krivicom, već, recimo, jer je neko njima ostao dužan i onda oni u tom lancu nisu mogli da izmire svoje obaveze i slično. Mislim da bi se, prije svega, takvim preduzećima na taj način moglo pomoći, da se ide na restrukturiranje njihovih dugova uz pomoć posrednika, te da bi to bilo dobro za mnoga preduzeća. Sigurno bi jedan dio njih riješio svoje probleme i u nekom narednom periodu mogao normalno i nesmetano da radi i da zapošljava radnike, odnosno da zadrži postojeći broj zaposlenih – objašnjava ekonomista Udruženja SWOT Predrag Duduković.
Po njegovim riječima, svaki potez koji može pomoći da se unaprijedi likvidnost privrede je dobrodošao, jer je ona svake godine sve lošija. U prošloj godini ukupne obaveze privrede u RS bile su veće od 16 milijardi maraka, što je, kaže, zabrinjavajuće mnogo.
Manji troškovi
Donošenjem ovog zakona zaokružiće se i pravni okvir restrukturiranja, jer pored restrukturinja definisanog Zakonom o stečaju, postupak dobrovoljnog vansudskog finansijskog retrukturiranja je fleksibilniji, stvara manje direktne, ali i niže indirektne troškove za društvo u teškoćama, navode iz Privredne komore RS.
Kako ističu, smanjuje se i rizik prekida poslovne saradnje sa dobavljačima i kupcima i lančana reakcija povjerilaca u slučaju javnog restrukturiranja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu