Svijet

AUTSAJDER ILI VATIKANSKI INSAJDER Ko će naslijediti papu Franju, pred kardinalima ogromna odluka

Kada je kardinal Horhe Bergoljo izabran 2013. godine za papu Franju, bio je gotovo potpuni autsajder Vatikana. Nikada nije bio vatikanski zvaničnik, već je decenijama služio u lokalnoj crkvi. Poticao je iz Argentine, čime je postao prvi papa iz Amerike.

 kardinal Robert Sara i papa Franjo
FOTO: CLAUDIO PERI/EPA

Dok se svjetski katolički kardinali ove nedjelje sastaju kako bi razgovarali o tome ko bi trebalo da naslijedi papu Franju, izbor bi se mogao svesti na jednostavno pitanje: da li žele još jednog autsajdera, ili je došlo vrijeme za „insajdera“, nekoga ko je upućeniji u tajanstvene mehanizme rada Vatikana?

– Papa Franjo je usmerio pažnju crkve ka spoljnjem svijetu – rekao je Džon Tavis, bivši šef rimskog biroa Katoličke novinske službe, koji je pratio tri pontifikata, prenosi Rojters.

– Neki kardinali će sada biti u iskušenju da izaberu insajdera, nekoga sa vještinama da pažljivije i tiše upravlja crkvenim poslovima nego što je to činio Franjo – rekao je on.

Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila u 88. godini, posvetio je veliki dio svog pontifikata dosezanju do područja gdje crkva tradicionalno nije bila jaka.

Mnoga od njegovih 47 putovanja u inostranstvo bila su u zemlje sa malobrojnim katoličkim stanovništvom, kao što su Južni Sudan, Irak i Ujedinjeni Arapski Emirati. Posebno se zalagao za katoličko-muslimanski dijalog.

Bio je poznat po otvorenim konferencijama za novinare, na kojima nijedna tema nije bila zabranjena, a ponekad bi na pitanje odgovorio duhovitom opaskom.

Na pitanje o zabrani kontrole rađanja 2015. godine, Franjo je ponovo potvrdio stav crkve, ali je dodao da katolici „ne moraju imati djecu kao zečevi“. Njegov neobično otvoren stil izazvao je i kritike i globalno interesovanje.

Njegova sahrana prošle subote i procesija kroz Rim do bazilike Santa Marija Mađore privukle su više od 400.000 ljudi.

Njemački kardinal Rajnhard Marks, jedan od vodećih katoličkih prelata u Evropi i bivši Franjin savjetnik, rekao je da kardinali koji će se sastati na konklavi neće tražiti „menadžera“.

– Ne treba nam menadžer. Potrebna nam je hrabra osoba… Ljudi širom svijeta moraju biti ohrabreni, podignuti – poručio je Marks.

Drugi kardinali ne slažu se sa ovim pristupom.

Moramo vratiti Crkvu katolicima – rekao je italijanski kardinal Kamilo Ruini za „Korijere dela Sera“.

Ruini, koji ima 94 godine i prestar je da učestvuje u konklavi, smatra da je papa Franjo često favorizovao one udaljene od crkve, „na štetu“ pobožnih vjernika.

Neki tvrde da je u ovom trenutku ipak potreban papa sa većim menadžerskim sposobnostima, kako bi se izborio sa finansijskim problemima u crkvi, uključujući sve veći budžetski manjak i rastuće obaveze penzionog fonda.

Kardinali se sastaju svakodnevno ove nedjelje kako bi raspravljali o opštim pitanjima koja se tiču 1,4 milijarde katolika, prije nego što kardinali mlađi od 80 godina uđu u konklavu 7. maja.

Tokom tzv. „opštih kongregacija“, pojedini prelati mogu održati govore u kojima iznose viziju budućnosti crkve.

Godine 2013. Bergoljo, tadašnji nadbiskup Buenos Ajresa, ponudio je kratko razmišljanje tokom jedne takve sjednice, rekavši da crkva mora bolje da se otvori prema modernom svijetu. To je, po mnogim svjedočenjima, bilo ključno za njegov izbor.

– Bergoljo je održao govor koji je kardinalima ulio uvjerenje da je Sveti duh napravio svoj izbor – rekla je Ostin Iveraj, njegova biografkinja, koja je 2020. napisala i knjigu sa papom.

– Izbor koji im je ponudio i vizija šta bi sljedeći papa trebalo da bude — veoma su ih dirnuli – dodala je.

Ostaje da se vidi da li će neki kardinal ove nedjelje uspjeti da ponovi taj utisak.

Papa Franjo je dao prioritet imenovanju kardinala iz zemalja koje ranije nisu imale predstavnike u konklavama, poput Mjanmara, Haitija i Ruande. Mnogi od oko 135 kardinala koji će glasati u konklavi ne poznaju se dobro međusobno.

Pročitajte još

Možda će slijediti Franjin model i izabrati novog autsajdera. Ili će pogledati ka njegovom prethodniku, papi Benediktu XVI — vrhunskom insajderu koji je bio jedan od vodećih vatikanških zvaničnika skoro dvije decenije prije pontifikata.

Džon Tavis smatra da ogromna masa ljudi koja se oprostila od Franje može uticati na kardinale.

– Kardinali su bili svjedoci velikog izlivanja ljubavi i poštovanja prema papi Franji. To je još jedan razlog zašto će sposobnost povezivanja s ljudima prevagnuti u odnosu na menadžerske vještine tokom izbora.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu