Čak tri četvrtine ispitanih novinarki, koje su pretrpjele neki vid nasilja i prijetnji, nisu spremne da se obrate ovim institucijama. Tvrde da sudije i tužioci, u većini slučajeva, ne razumiju kako funkcionišu mediji, niti shvataju šta znači rodno zasnovano nasilje nad novinarkama – istakla je jedna od autorki istraživanja, profesorka Zarfa Hrnjić Kuduzović sa Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Ona je istraživanje provela zajedno sa profesoricom Zlatiborkom Popov Momčinović sa Folozofskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, kao deo projekta Udruženja BH novinari.
Istrživanje je pokazalo da novinarke donekle vjeruju jedino instituciji Ombudsmana za ljudska prava BiH, nevladinim ognizacijama i udruženjima, a naročito međunarodnim organizacijama, kojima se najčešće obraćaju za pomoć i zaštitu.
U anketi su ispitanice ocjenjivale rad pojedinih aktera ocjenama od jedan do pet i samo su međunarodne organizacije dobile četvorku, dok su domaće institucije pale na ispitu, sa ocjenama od čiste jedinice do mršave dvojke.
Inače, zanimljivo je da novinarke najčešće trpe drugačije vidove nasilja od svojih muških kolega. Dok su muškarci novinari češće na udaru fizičkih napada ili prijetnji smrću, novinarke su izložene javnom sramoćenju na društvnim mrežama, seksualnom uznemiravanju, uskraćivanju informacija, uskraćivanju akreditacija u institucijama, ali i prikrivenim prijetnjama i uvredama na račun izgleda, te seksizmu, mobingu i klevetama, pokazalo je istraživanje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu