To će se, prema riječima specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan, Gabrijela Eskobara, dogoditi ako SAD budu odlučivale o tom pitanju!?
Najnovije obećanje o “ubrzanom evropskom putu” za sve zemlje Zapadnog Balkana, pa samim tim i BiH, izazvalo je brojna oprečna mišljenja, a mnogi smatraju da je Eskobarova poruka samo još jedno u nizu obećanja koja se mogu podvesti pod onu: “ne lipši magarče do zelene trave” ili “obećanje, ludom radovanje”.
Primjer Turske
Govoreći nedavno o aktuelnim problemima u regiji i njenim evropskim perspektivama, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za Zapadni Balkan, između ostalog, izjavio je da “kada bi SAD odlučivale, cijeli region bi bio u EU najkasnije za sedam godina”.
Eskobar je takođe istakao da će SAD nastaviti da se zalažu za napredak Zapadnog Balkana te da Vašington, kako je rekao, vidi ovaj region kao “područje ogromnih mogućnosti, koje bi trebalo da bude potpuno integrisano u EU”.
– Evropska unija je već postavila neke smjernice i metriku kroz Berlinski proces. Dakle, Berlinski proces mora biti u fokusu, ali u međuvremenu sve ekonomske stavke koje zbližavaju region i približavaju ga Evropi podržavamo dok god ne narušavaju posvećenost zemalja Evropskoj uniji i dok god su otvoreni za sve. Na neki način, može se reći da ako dvije, tri ili četiri zemlje odluče da žele unaprijed da urade svoj domaći zadatak, onda je to u redu sve dok je taj zadatak unutar zahtjeva Berlinskog procesa. Znači, ne podržavamo jedno ili drugo, ili jedno više od drugog, već podržavamo sve što zbližava region – rekao je Eskobar.
Maglovita najava da bi BiH, u paketu sa Srbijom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Albanijom mogla da uđe u EU do 2030. godine, mnoge je podsjetila na slučaj Turske, zemlje koja se na ulaznim vratima EU nalazi već rekordne 24 godine, bez bilo kakvih garancija da bi tamo konačno mogla da uđe negdje u bliskoj budućnosti.
Inače, vrijedi podsjetiti da je BiH još 2003. godine postala potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a 2016. je zvanično podnijela zahtjev za kandidaturu. Kandidatski status za punopravno članstvo u EU dobijen je tek u decembru prošle godine, što su mnogi ocijenili kao nezasluženu nagradu vlastima u BiH prvenstveno zbog aktuelnog rata u Ukrajini, kao i pokušaj Zapada da ovu regiju “otrgne od malignog ruskog uticaja”.
Otpor korumpiranih političara
Bivši ambasador BiH u Briselu, Draško Aćimović, za Srpskainfo kaže da tvrdnje Gabrijela Eskobara kako su SAD, da se one pitaju, za to da cijela regija bude priključena u EU do 2030. godine, moguće ostvarive ukoliko se pojave pozitivne političke snage koje bi ubrzale taj proces.
– Vidljivo je da su se SAD u posljednjih godinu dana intenzivno uključile u smirivanje kriza na Balkanu, posebno zbog globalne geopolitičke situacije i sukoba u Ukrajini. Izjava Eskobara sigurno je tačna, ali SAD nailaze na veliki otpor korumpiranih domaćih političara – smatra Aćimović.
Na naše pitanje da li je moguće da EU blokira taj proces, ako su SAD zaista iskrene u namjeri da BiH i cijeli region uđu u EU najkasnije za sedam godina, Aćimović odgovara da postoji realna šansa da se Eskobarova najava obistini.
– Vidimo da je došlo do promjena u Bugarskoj i Crnoj Gori u smislu formiranja jakih proevropskih vlada. Ako se to proširi dalje na cijeli region, mislim da imamo šansu – zaključuje Aćimović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu