Politika

Novu vladu Srbije očekuje težak početak: Moraće se suočiti sa ovih 6 izazova

Nova vlada bi trebalo u potpunosti da bude formirana u septembru, kako je rekla mandatarka Ana Brnabić, a pred njom će se naći čak šest velikih izazova: problem energetike, situacija na Kosovu i Metohiji, pritisak Zapada da uvedemo sankcije Rusiji, proces evrointegracija, jačanje ekstremne desnice i pitanje ekonomske stabilnosti.

Novu vladu Srbije očekuje težak početak: Moraće se suočiti sa ovih 6 izazova
FOTO: KOMBO/RINGIER

U posljednjih deset godina ili od kako su na vlasti u koaliciji SNS i SPS čini se da vlada nije formirana u težim okolnostima. Rat u Ukrajini, prije svega, uticao je da cijeli svijet pa tako i Srbija narednu zimu čeka sa velikim strahom u vezi sa nabavkom struje i gasa što sa sobom povlači i niz drugih problema koje će vlada morati da rješava.

FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Blic” izdvaja šest najvećih izazova koje vladu čeka bukvalno od prvog dana rada.

1.Energetika

Rat u Ukrajini i uvođenje sankcija Rusiji od strane Zapada poremetile su u potpunosti tržište struje i gasa u Evropi i svetu zbog čega će biti pravi podvig za gotovo sve države u Evropi da izdrže zimu bez restrikcija struje.

Izvršni direktor “Cesida” Bojan Klačar ističe za “Blic” da će vlada ovaj problem morati dugoročno da rješava.

– Čak i da se rat u Ukrajini završi brzo stvari u Evropi i svijetu neće se vratiti na period pre rata. Tako da će nabavka struje i gasa za ovu zimu biti samo kratkoročni cilj vlade. Dok će dugoročno nova vlada morati da se bavi diverzifikacijom energetskih izvora. Neophodno je da pronađemo i druge izvore energije pored Rusije, ali i da reformišemo EPS i obnovimo i povećamo alternativne izvore energije – objašnjava Klačar.

2.Kosovo i Metohija

Pitanje Kosova i Metohije već decenijama je jedno od najvažnijih zadataka srpskih vlada, ali sada je dobilo možda i na većoj važnosti i urgentnosti zbog promjenjenih spoljnopolitičkih okolnosti usljed rata u Ukrajini.

Tek što je u dijalogu sa Prištinom pronađeno kompromisno rješenje za prelazak administrativnih linija sa srpskim dokumentima, pred vladom je novi izazov. Kosovska vlada Aljbina Kurtija pokušava da na silu uvede preregistraciju vozila sa srpskim registarskim oznakama.

– Prvi cilj vlade bi trebalo da bude da obezbjedi stabilnost i bezbjednost Srbima na Kosovu pogotovo što će narednih mjeseci na tapetu biti pitanje registarskih oznaka. Drugi cilj vlade će biti da kroz dijalog sa Prištinom obezbijede što više političke koristi za Srbe na KiM. Dok god traje rat u Ukrajini pozicija Srbije će biti lošija nego pre rata – ocenjuje Klačar.

3.Sankcije Rusiji

Od kako je počeo rat u Ukrajini sve evropske zemlje osim Belorusije i Srbije su uvele sankcije Rusiji. Zbog toga Zapad već mjesecima vrši pritisak na Beograd da uvede sankcije Moskvi i uslovljava Srbiju usporenim procesom evrointegracija. Očekuje se da se sa tim izazovom suoči i nova vlada.

– Čini se da je taj pritisak bio veći i jači proljetos nego sada. Kao da je sada taj pritisak u padu. Zapad nije odustao od zahteva da Srbija uvede sankcije Rusiji s tim što sada ne priča mnogo o tome. Problem za Zapad je što trenutno nema ni preveliku kaznu ni nagradu za tu našu odluku da ne uvedemo sankcije Rusiji. Nemamo realnih kratkoročnih pretnji jer se proces evrointegracija ionako sporo odvija – podvlači Klar.

4.Evrointegracije

Za Srbiju se proces evrointegracija ionako usporeno odvijao prethodnih godina, a od početka rata potpuno je stao.

Tako Srbija u junu u Briselu nije otvorila ni klaster tri koji obuhvata, između ostalog, informaciono društvo i medije, poreski sistem, ekonomske i monetarne politike iako je naša država tehnički bila spremna za to. Po svemu sudeći, na putu za EU ništa se neće promjeniti do kraja godine.

– Mi moramo da ubrzamo proces evrointegracija pogotovo što je kredibilitet Rusiji puno manji sada nego u januaru 2022. godine. Nova vlada dugoročno mora da nađe način kako da osnaži saradnju sa Zapadom zbog velike ekonomske zavisnosti od EU – smatra Klačar.

5.Ekstremistički pritisak na društvo

Rat u Ukrajini i prateća ekonomska kriza stvorili su uslove da i u Srbiji kao i u Evropi dodatno ojačaju ekstremno desne stranke i grupacije. Čim se formira nova vlada će morati da se suoči sa tim izazovom.

Pročitajte još

– Bezbjednosni, ekonomski i egzistencijalni strahovi su okolnosti koje pogoduju desnim političkim strankama i organizacijama. Desničarima su trenutno bukvalno sve teme na stolu zbog čega su sve popularniji. Takođe, sada je desnica bolje i politički artikulisana nego ranije jer je u skupštinu ušlo više nacionalno orijentisanih stranaka nego 2020. godine – objašnjava Klačar.

6.Ekonomska stabilnost

Zbog ratnih dešavanja na istoku Evrope i nestašice energenata ceo svet se suočava sa velikom ekonomskom krizom. Zbog toga će i jedan od prvih zadataka nove vlade biti da obezbijedi ekonomsku stabilnost i sačuva egzistenciju ugroženih grupa ljudi.

– Veliki dio uspjeha na vlasti SNS duguje ekonomskim rezultatima. Sada zbog ekonomske krize vlada više ne može garantovati politiku velikih investicija i velikih infrastrukturnih projekata. Po prvi put će SNS vladati u uslovima ekonomske krize. Zbog toga će vlada morati da obuzda štetne efekte rasta inflacije i da pokuša da zadrži pozitivan stepen rasta BDP-a i ekonomsku stabilnost. Poseban cilj vlade bi morao da bude obezbjeđivanje egzistencije ljudi koji će biti pogođeni rastom cijena – zaključuje Klačar, prenosi Blic.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu