Zaživjeo je godinama unazad običaj da se jaja za predstojeći Vaskrs, koji se slavi u nedjelju 10. aprila, farbaju upravo dva dana prije najradosnijeg praznika u hrišanstvu.
Da li treba to činiti i koji običaji prate današnji dan? Na Veliki petak drži se strogi post, ne služi se liturgija, a treba jesti samo hljeb i uzimati vodu. Dan treba ispoštovati upravo takvim postom i molitvom. Običaj kaže da ne treba obavljati poslove ni kući ni u polju.
Na Veliki petak se ne veseli, a od Velikog četvrtka pa do Vaskrsa ne oglašavaju se crkvena zvona jer je to u pravoslavnoj crkvi znak radosti, pa se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih označava drvenim klepalom.
Kada se farbaju uskršnja jaja
Uskršnja jaja jaja se boje, u zavisnosti od regiona odnosno dijela naše zemlje, od Velikog četvrtka do Velike subote, ali najčešće na Veliki petak, i to rano ujutru. Ovo je česta dilema pa je pitan sveštenik kada se farbaju jaja i on je dao ovaj odgovor.
– U posljednjoj nedjelji, od Velikog četvrtka sve je posvećeno domaćinstvu, pripremi uskršnjih jaja, farbanju, miješenju kolača. U nekim krajevima naše zemlje jaja se farbaju u četvrtak ili u subotu, zbog toga što se vjeruje da na Veliki petak ne treba ništa da se radi i tada treba sve da miruje zbog žalosti za Isusom Hristom. Međutim, novo vrijeme donijelo je i novu praksu. Žene nisu više stalno u kući kao što su nekada bile, pa jaja farbaju i petkom – rekla je ranije etnolog Vesna Marjanović.
Veliki petak dio je stradalne sedmice
Veliki petak dio je stradalne sedmice, kada se pripremamo za najveći praznik.
Postoji ogroman broj metoda ukrašavanja i farbanja uskršnjih jaja, dio toga je i rezultat modernije prakse, ali jaja obavezno treba ofabati crvenom boja koja simbolizuje Hristovu krv.
Tom bojom se farba i prvo jaje koje se zove čuvarkuća i koje se čuva do narednog Vaskrsa. Vieruje se da ovo jaje čuva kuću i ukućane od zlih sila i demona.
Tu je i običaj da se čuvarkuća noć pred Vaskrs ostavi u vodu sa bosiljkom, drenom i biljkom zdravac pa da se ostavi preko noći. Ujutru na praznik tom vodom se treba umiti da biste bili zdravi. Običaj se naročito vezuje za djecu. Čuvarkuća donosi sreću i blagostanje.
Kada se naredne godine ofarba nova čuvarkuća, stara se baca u rijeku kako bi odnijela sva zla i nesreće ili se zakopa u vinogradu, bašti ili na nekom drugom mestu pa štiti zemlju od prirodnih nepogoda.
Tradicija farbanja jaja potiče iz prethrišćanskog perioda, prije Hrista i njegovog stradanja. Jaja su oduvijek bila simbol rađanja i pobjede nad smrću, jer kada se ljuska slomi, iz jajeta se “rađa” novi život. Kada uskršnje jaje pukne, vjeruje se da je to dobar znak.
Farbanje jaja povezano sa Vaskrsom, prvi put se pominje u 12. vijeku (našoj zemlji to se odnosi na 16. vijeka).
Legenda o farbanju jaja u crveno je tema kojom smo se bavili, ali za ovaj običaj vezane su dvije legende.
Zašto se jaja farbaju za Vaskrs
Navode se dvije legende, prva glasi: kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripovjeda jevanđelje, stigla je i do cara Tiberija. Poklonila mu je korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje, pa je to uporedio sa mogućnošću da jaja postanu crvena. Marija Magdalena je rekla: „Hristos vaskrse“, i sva jaja u korpi su dobila crvenu boju. Druga legenda kaže da su stanovnici Jerusalima ismevali hrišćane da Hristos nije vaskrsao jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja, rekoše. Naredne godine, na Vaskrs, sve kokoške u Jerusalimu snijele su crvena jaja, prenosi Blicžena.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu