Za Vaskrs sam se zaljubio! Ima jedna takva pjesma… Vaskrs je tu, ali naše djece nema… Prestala su da im kucaju srca, sahranili smo ih u crnoj zemlji… Neki su bili zaljubljeni, neki su tek trebali da se zaljube, neki su već imali supruge, muževe, malu djecu, tek rođene bebe… Ko će se sada radovati njima? Neka djeca nisu dočekala punoljetstvo, neka nisu stigla ni do mature, neka su trebala da diplomiraju i postanu akademski građani koji bi pošteno radili, kao što su ih učile njihove porodice… Pita li nas neko kako provodimo dane, kakav je osjećaj znati da se dijete nikada više neće vratiti kući, da nikada više nećemo vidjeti njegove lijepe oči, njegov osmijeh, čuti njegov smijeh, dočekati još jedan Vaskrs s njim… Evo, reći ćemo vam živimo da bismo išli na groblje, da pričamo sa svojom djecom, da im kažemo koliko nam nedostaju kod kuće… Još malo će se navršiti 40 dana, 40 crnih dana bez naših sunaca, bez naših anđela čiji su kreveti od tog dana ostali prazni, a naša srca i duše zauvijek zavijeni u crno… Vrijeme prolazi, ali pravda, izgleda, nikako da izađe na vidjelo… Zar nemate ni trunku ljudskosti u svojim dušama??? Zar ste toliko jeftini da vas mogu kupiti za novac?? Hej, vi ubice naše djece, napisala je Zlatkova.
– Zar naša nevina djeca da plate cijenu vaše pohlepe i korumpiranosti? Svojim tek procvjetalim životima? Vi ste dno dna!!! Niko od nas nije gajio dijete da postane heroj, već da postane čovjek… A vi ste ubili našu djecu!!! Hej ubice, mnogi od vas su isto toliko krivi kao i vlasnik ‘Pulsa’ – monstrum, počev od premijera, ministara, raznih inspektora, pa sve do običnih policajaca – svi ste gledali, a niste vidjeli ništa!!! Slijepci s očima!!! Sramota!!! Bijedni ste, sitne duše koje za prokleti novac nose na duši našu ubijenu i teško povrijeđenu djecu! Na duši… samo što vi dušu nemate! Zato vam kažemo – mi, roditelji i bližnji naše preminule djece, nastavićemo da izlazimo i dalje, svake subote… i nadamo se da na kraju nećemo ostati sami, ako se našim sugrađanima dosadi da nas prate, dok tražimo pravdu za našu ubijenu djecu… Ali mi ćemo nastaviti da izlazimo i da podsjećamo čelnike ove trule države da smo tu, i da ćemo do posljednjeg daha tražiti pravdu za sve poginule i povrijeđene 16. marta, jer smo mi sahranili svoju djecu zbog tuđih grešaka, zbog toga što je neko bio korumpiran, zbog toga što je zloupotrijebio svoju funkciju radi novca, lične koristi i benefita – dodala je.
Na kraju, majka Tomasa dodaje:
– Pravda mora da izađe na vidjelo! Naša bezgrešna djeca moraju biti osvećena! Mi roditelji nećemo dozvoliti da krivci ostanu nekažnjeni. Naše djece više nema, ali možda će zbog naše borbe protiv ovog trulog državnog sistema nešto da se promijeni, pa će buduće generacije imati sigurniju budućnost od naše djece. Vječna vam slava, anđeli. Sutra, umjesto da lomimo jaja kod kuće kao svake prethodne godine, donijećemo jaja na vaša vječna počivališta – napisala je.
Podsjetimo, Stojanče Stefanov (24) je 62. žrtva požara u Kočanima. On je prije dva dana preminuo na VMA u Beogradu, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Makedonije.
Do stravičnog požara u diskoteci u Kočanima došlo je u noći između 15. i 16. marta. U diskoteci je nastupao bend DNK, kada je došlo do požara koji se brzo proširio.
Poginuli su mladi ljudi, a najmlađa žrtva imala je 16 godina, prenosi Telegraf.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu