Ovo nije slučajno, već je povezano s nizom fizioloških, psiholoških i sezonskih faktora koji utiču na naše tijelo tokom hladnih mjeseci. Zašto zimi više jedemo, otkriva Jovana Živić, nutricionista-dijetetičar.
Povećana potreba za energijom
U zimskim mjesecima tijelo troši više energije kako bi održalo tjelesnu temperaturu, što može izazvati pojačan apetit. Kako bi se zagrijalo, tijelo traži više kalorija.
Sezonske promjene hormona
Kraći dani i manjak sunčeve svjetlosti utječu na nivo vitamina D, što, zauzvrat, smanjuje proizvodnju serotonina – hormona koji reguliše raspoloženje i apetit. Niži nivoi serotonina mogu povećati želju za hranom, naročito za „komfornom hranom” bogatom kalorijama.
Smanjena fizička aktivnost
Hladnije vrijeme često dovodi do smanjenja fizičke aktivnosti na otvorenom. Zbog toga tijelo sagorijeva manje kalorija, a apetit se povećava kako bi se nadoknadio manjak energije.
Psihološki faktori
Zima može izazvati emotivnu ili socijalnu izolaciju, pa mnogi ljudi traže utjehu u hrani. Ovaj psihološki odgovor može povećati želju za hranom koja pruža zadovoljstvo, poput slatkiša ili teških jela, koji često postaju izvor utjehe tokom hladnih mjeseci.
Prirodni biološki odgovori
Neki istraživači vjeruju da je povećanje apetita tokom zime evolucijski odgovor na teže uslove života, kada su zalihe hrane bile ograničene. Konzumiranje više hrane tokom zime moglo je pomoći ljudima da prežive do proljeća.
Povezanost s melatoninom
Zimi, kako dani postaju kraći, tijelo proizvodi više melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja i budnosti. Povećanje nivoa melatonina može izazvati pospanost, smanjenje energije i povećan apetit, posebno u večernjim satima. Ovaj hormon takođe utječe na nivo serotonina, koji može podstaći želju za hranom bogatom ugljenim hidratima i kalorijama, što doprinosi boljem raspoloženju
“Naši biološki mehanizmi i dalje funkcionišu prema evolucijskim zakonitostima”
Jovana Živić ističe da s obzirom na ove fiziološke, psihološke i biološke promjene, nije iznenađujuće što apetit raste tokom zimskih mjeseci.
– Naša tela jednostavno odgovaraju na izazove koji dolaze s hladnim vremenom i kraćim danima. Ipak, trebalo bi napomenuti da se današnji način života značajno se razlikuje od onog koji su živeli naši preci. Savremeni čovek nije izložen istim zimskim nepogodama i izazovima sa kojima su se naši preci suočavali. Zahvaljujući centralnom grejanju, modernim sistemima za izolaciju i lako dostupnoj hrani tokom cijele godine, više nemamo potrebu da skladištimo energiju i kalorije za preživljavanje zime. Uprkos tome, naše telo i dalje reaguje na sličan način kao što je to činilo u prošlim vremenima, zbog čega zima može izazvati iste fiziološke i biološke odgovore koji podstiču povećanje apetita – rekao je on, prenosi Kurir.
Dakle, objašnjava Živić, dok se naš životni stil drastično promijenio i zima više ne donosi iste prijetnje kao nekada, naši biološki mehanizmi i dalje funkcionišu prema evolucijskim zakonitostima, što čini povećan apetit tokom hladnih mjeseci prirodnim odgovorom na sezonske promjene.
– Što znači da bi svakako trebalo redukovati i pripaziti na ono što jedemo, voditi računa o kalorijama koje unosimo – savjetuje Jovana Živić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu