Osjećam kao da je dio mene izgubljen. Ona je pola mene, a nemam pojma gdje je ni da li bi željela da me upozna, kaže Kim, koja je danas u svojim šezdesetim i očajnički želi da pronađe kćerku već 40 godina.
– Osuđivali su me da sam ‘prodala’ svoju bebu. Sada očajnički pokušavam da je pronađem. Ovo je živa smrt… – rekla je u posljednjem intervjuu za Daily Mail.
Odluka koja je promijenila njen život
Kim Kotn bila je obična majka dvoje djece kada je donijela odluku koja će je učiniti jednom od najkontroverznijih žena u Britaniji tokom osamdesetih godina. Njeno ime bilo je svuda, novinari su kampovali ispred njene kuće, a njeni postupci diskutovani su u parlamentu.
Tada dvadesetosmogodišnja Kim postala je prva “komercijalna surogat majka” u Velikoj Britaniji, pristavši da nosi bebu za nepoznati par u zamjenu za 7.000 evra.
– Nisam imala pojma da ću biti prva, niti kakve će biti reakcije – prisjeća se danas 68-godišnja Kim.
– Radila sam ono što sam osjećala u srcu, davala ovaj nevjerovatan dar paru koji nije mogao da ima dijete. Ali, oduvijek sam govorila da sam to uradila i zbog novca – i zbog toga su me osudili – rekla je.
Porođaj pod lupom javnosti
Kim je 4. januara 1985. godine rodila “Bebu Kotn” u londonskoj Viktorija bolnici za porođaje. Čak i dok se porađala, novinari su već bili ispred bolnice, spremni da izvještavaju o istorijskom trenutku.
– Već su svi znali ko sam – prisjeća se.
– Socijalne službe su ušle u sobu dok sam bila u trudovima i ispitivale me. Morala sam da se zaključam u kupatilo da bih se smirila – rekla je.
Na dan rođenja, beba je postala štićenica suda, što je značilo da su njeni biološki roditelji morali da dobiju sudsku dozvolu da je odvedu u svoju zemlju.
– Imala sam priliku da je kratko zagrlim, ali ne predugo, da se ne bih emocionalno vezala. Izgledala je kao moja djeca – naglasila je.
Zbog pravnih prepreka, dijete je sedam dana ostalo u bolnici, bez roditelja, što je za Kim bilo “najgora nedjelja u životu”.
Drugo iskustvo sa surogatstvom
Kim se prvi put zainteresovala za surogatstvo dvije godine ranije, nakon što je gledala emisiju o tome. Sa podrškom supruga Džofrija, pisala je agenciji u Americi nudeći svoje usluge, ne znajući šta će se dogoditi.
Nakon godinu dana kontaktirala ju je koordinatorka iz britanske agencije, a ubrzo je bila podvrgnuta medicinskom pregledu. Inseminirana je spermom anonimnog Skandinavca i nikada nije upoznala roditelje djeteta.
– Nisam ih tražila, jer ne znam šta beba zna o svemu ovome. Ona sada ima 40 godina i možda i sama ima djecu. Nikada ne bih željela da joj poremetim život, ali ako bi me potražila, bila bih otvorena za susret – kaže.
Medijska oluja i posljedice
Poslije porođaja, Kim je bila zatrpana zahtjevima za intervjue, dok su novinari kampovali ispred njene kuće. “Bilo je nestvarno, kao da sam u snu. Tek poslije pet godina, kada sam pohađala kurs za savjetovanje, shvatila sam cijenu koju sam platila.”
Nekoliko mjeseci nakon rođenja bebe, britanski parlament je usvojio Zakon o surogatstvu, koji je zabranio komercijalno surogatstvo i oglašavanje takvih usluga. Kasnije izmjene zakona u 1990. godini dodatno su ograničile mogućnosti plaćanja surogat majki.
Promjena percepcije
Godine 1991. Kim je ponovo postala surogat majka, ali ovog puta za prijatelje, nosivši blizance. “Ovaj put je sve bilo drugačije. Bilo je zvaničnije, uz psihološka testiranja i IVF proceduru. Roditelji su bili uz mene tokom cijele trudnoće i vidjeti ih kako drže svoju djecu u rukama bilo je magično.”
– Iako je bilo samo šest godina razlike, reakcije su bile potpuno drugačije. Ovaj put nisam bila osuđivana, jer nije bilo novca u igri. Odjednom sam bila ‘svetica’, dok su me ranije smatrali ‘grešnicom’ – priznaje.
Osnivanje organizacije COTS
Godine 1988. Kim je osnovala organizaciju Childlessness Overcome Through Surrogacy (COTS) zajedno sa koleginicom, kako bi podržala parove bez djece i surogat majke. Od tada je COTS pomogao u rođenju 1.136 beba.
Kim je nastavila da se bavi surogatstvom kao zagovornik promjene zakona, pojavljujući se u brojnim emisijama i držeći govore.
– Napredak je postignut, ali još uvijek nismo tamo gdje bismo trebali biti. Još uvijek postoje pravne prepreke i roditelji moraju da prođu dugotrajan proces da bi postali pravni staratelji djece rođene putem surogatstva – dodaje.
Budućnost surogatstva u Britaniji
Godine 2023. Komisija za pravo objavila je predloge za reformu surogatstva, uključujući i novi regulatorni okvir koji bi omogućio da se roditelji odmah priznaju kao zakonski staratelji. Predložene su i jasnije smjernice za dozvoljene troškove koje surogat majke mogu da prime.
Kim podržava ove promjene: “Najvažnije je da roditelji budu pravno priznati od rođenja djeteta. Takođe, ne želimo da privučemo pogrešne ljude, ali većina žena koje to rade su brižne osobe koje samo žele da pomognu.”
COTS će zvanično zatvoriti svoja vrata u septembru 2025, ali Kim planira da nastavi rad kao nezavisni konsultant za surogatstvo, prenosi Ona.rs.
“Bez obzira na sve kontroverze, ne kajem se. Donijela sam sreću jednom paru i to je ono što je najvažnije. Svake godine se sjetim njenog rođendana, ali to radim tiho, za sebe.”
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu