Kako je objavio Svjetski fond za prirodu (WWF) i Mreža za globalni ekološki otisak (GFN), za trenutne potrebe čovječanstva resursi se koriste 1,7 puta brže nego što prirodni ekosistemi mogu da regenerišu, a zabrinjavajuće je da takozvani ekološki dug ove godine počinje ranije nego ikada od kada su počela mjerenja, 1997. godine.
Ekološki dug nastaje kada iskorištavanje prirodnih resursa prevaziđe godišnji kapacitet ekosistema planete Zemlje da proizvedu nove resurse. To praktično znači da smo za sedam mjeseci emitovali vise ugljen-dioksida (izazivač efekta staklene bašte koji uzrokuje globalno zagrijavanje) nego što šume mogu da usvoje, izlovili više ribe, posjekli više drveća i iskoristili više hrane i svježe vode nego što Zemlja može da proizvede za isti period. U suštini mi živimo od „kredita“ pozajmljujući Zemljine buduće resurse kako bismo održavali sadašnju ekonomiju.
Ekološki dug moguće je koristiti samo određeno vrijeme, jer će se prirodna osnovica za ljudski opstanak početi degradirati i eventualno u potpunosti uništiti.
Ovakav način upravljanja resursima sasvim sigurno nije održiv i pitanje je koliko će se moći ići ovakvim tempom pošto se svake godine dan ekološkog duga pomjera naprijed. Svijet sve više živi na dug, a poznato je da se svaki mora vratiti, kad-tad.
Naučnici već duže vremena pokušavaju da upozore čovječanstvo da se način na koji upravljamo Zemljinim resursima mora radikalno promijeniti jer je sadašnja praksa pogubna za prirodne ekosisteme, a samim tim i čovjeka. Tako je u novembru 2017. objavljeno “Drugo upozorenje naučnika čovječanstvu” u stručnom časopisu Bioscience, koje je do sada potpisalo oko 20.000 naučnika širom svijeta uključujući mnoge Nobelove laureate. Ovdje se ističe da od prvog upozorenja naučnika objavljenog 1992. godine, izuzev stabilizacije ozonskog sloja u stratosferi, čovječanstvo nije uspjelo da ostvari napredak u rješavanju globalnih problema životne sredine. Naprotiv, ocijenili su da se stanje dodatno pogoršava.
Kao najveći problem ističu potencijalno katastrofične promjene klime zbog emisije gasova staklene bašte nastale deforestacijom, sagorijevanjem fosilnih goriva i poljoprivrednom proizvodnjom, a naročito gajenjem preživara radi konzumacije mesa. Konstatovano je i masovno izumiranje vrsta direktno uzrokovano ljudskim djelatnostima. Pored toga, broj ljudi na Zemlji raste nekontrolisano, tako da je od 1960. do 2016. godine broj stanovnika porastao sa 3 milijarde na više od 7 milijardi, a pošto se stopa rasta i dalje povećava može se očekivati da će pritisak na prirodne ekosisteme samo pojačavati.
Kao primjeri efikasnih koraka ka održivom stanju navode se: razvoj zelenih tehnologija i masovno korišćenje obnovljivih izvora energije umjesto fosilnih goriva, izmjena načina proizvodnje hrane i načina ishrane (prevashodno promovisanjem ishrane biljnog porijekla), smanjenje stope nataliteta kroz edukaciju muškaraca i žena, smanjenje nejednakostu u bogatstvu među ljudima kroz pravedniju raspodjelu resursa.
Svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju svog pritiska na prirodu (tzv. ekološkog otiska), tako što će izabrati bicikl ili javni prevoz umjesto automobila, smanjiti konzumaciju mesa, kupovati lokalne proizvode, izbjegavati kupovinu nepotrebnih stvari i stvaranje dodatnog otpada, izbjegavati korištenje plastičnih kesa, smanjiti potrošnju energije i vode…
Postavlja se pitanje zašto je upozorenje od prije 25 godina prošlo nezapaženo, pa su naučnici bili prinuđeni da napišu novo alarmanto upozorenje. Razlozi vjerovatno leže u tome što prvo upozorenje nije dospjelo do velikog broja ljudi i što generalno mnogi ljudi nemaju povjerenja u naučnike uprkos velikoj količini naučnih dokaza.
Još jedan od ključnih problema je što su ljudi otuđeni od prirode tako da se većina nas se ne osjeća kao sastavni dio biosfere. Dok god prirodu doživljavamo kao nešto odvojeno od sebe nećemo moći da sasvim shvatimo značaj mnogobrojnijh naučnih dokaza i upozorenja. Zato je edukacija što većeg broja ljudi neophodna ako želimo da na vrijeme promijenimo prvac i očuvamo planetu Zemlju sa svom njenom kompleksnom raznovrsnošću, koja je i nama kao vrsti hiljadama godina omogućavala opstanak.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu