Već godinama je jedna od slabosti društva, a često djeluje kao “nesavršena mašina” koja ne samo da ne ispunjava osnovnu funkciju kažnjavanja onih koji krše zakon, već polako postaje ozbiljan mehanizam koji omogućava bježanje od odgovornosti.
Nada Gligorić (68), bivša radnica Gradske uprave Banjaluke za kojom je bila raspisana Međunarodna potjernica zbog prevare, uhapšena je prije dva dana u Banjaluci. Za njom se tragalo duže od dvije godine, odnosno od septembra 2022. godine. Uhapsili su je službenici Okružnog centra Sudske policije Banjaluka. Nakon hapšenja Gligorićeva je odmah prebačena u pritvorsku jedinicu Kazneno popravnog zavoda Banjaluka.
Izvor Srpskainfo objasnio je da je Nada Gligorić bila osuđena prvostepenom presudom zbog prevare, ali je ovu presudu ukinuo drugostepeni sud i naredio novo suđenje. Kako se Gligorićeva nije pojavljivala na zakazanim ročištima, sud je za njom raspisao Međunarodnu potjernicu. Nada Gligorić je i ranije osuđivana za ista krivična djela.
Trenutno najtraženiji bjegunci u BiH Nemanja Sjenica i Nikola Kos već skoro mjesec dana izmiču policiji, a javnost se sa pravom pita da li je moglo biti drugačije. Ubistvo Dejana Kostića Dele počinjeno je 11. januara ove godine ispred restorana Stara Ada u Banjaluci, a dvojica bjegunaca su pobjegli automobilom sa mjesta zločina. Dok potraga za njima i dalje traje, od Sjenice i Kosa, barem za sada, ni traga ni glasa.
Na brojne propuste bezbjednosnih institucija ukazuje i slučaj Ivice Miškovića koji je pobjegao 7. novembra 2023. iz zgrade Osnovnog suda u Banjaluci, nakon što je zbog četiri obljube nad djevojčicom osuđen na ukupno četiri godine robije.
Mišković je u samo dvije godine uspio dva puta prevariti kompletan domaći sistem. Prvi put je to bilo kada je pobjegao shvativši da će zbog onog što je uradio biti uhapšen u februaru 2021. godine. Nakon drugog bjekstva, ispostaviće se, “skrasio se” u Zagrebu, ali ga hrvatska policija nije uhapsila, jer za to nema osnova, s obzirom na to da on ima njihovo državljanstvo. Osnovni sud u Banjaluci raspisao je i potjernicu za njim.
Milenko Tomić, bokserski trener iz Bijeljine, osuđen je na 12 godina zatvora krajem marta 2024. godine zbog seksualnog zlostavljanja 14-godišnjakinje. Tomić nije prisustvovao izricanju presude, a kada je sudija navela da je “prekršio mjere zabrane kretanja” svima u sudnici je bilo jasno šta to znači: osuđenik je pobjegao iz BiH.
Okružno javno tužilaštvo Bijeljina ranije je upozoravalo na opasnost od Tomićevog bjekstva. Tužioci su podsjetili da će optuženi po sili zakona biti pušten iz pritvora 1. februara, ako do tada ne bude izrečena presuda, jer niko ne može u pritvoru biti više od 2 godine, a da nije osuđen. Desilo se upravo ono na što su svi upozoravali: suđenje nije završeno do 1. februara, Tomić je pušten na slobodu, ali su mu izrečene mjere zabrane kretanja. Izrečena mu je i zabrana napuštanja mjesta boravka. Policiji je naređeno da dva puta dnevno provjerava da li je Tomić u svom stanu. Uprkos ovim mjerama, on je pobjegao, a posljednji put je viđen u 14. marta u sudnici. Dakle, prošlo je više od 10 mjeseci, a od Milenka Tomića ni traga, ni glasa.
U velike pravosudne skandale možemo ubrojiti i hapšenje sada već suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca, kao i bivšeg direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH (OBA) Osmana Mehmedagića Osmice, bjekstvo zamjenika direktora SIPA Zorana Galića u Hrvatsku, itd…
“Ima mnogo stvari koje treba popraviti”
Vehid Šehić, analitičar i pravni ekspert koji je radio na pozicijama i tužioca i sudije smatra da situacija u pravosuđu nije na zadovoljavajućem nivou, te da bi među bezbjednosnim institucijama trebala vladati saradnja i povjerenje.
– Ako govorimo o krivičnim djelima u čitavom postupku otkrivanja, ne učestvuje samo Tužilaštvo, a kasnije i Sud. Tu su i druge agencije poput SIPA i Ministarstva unutrašnjih poslova, tako da to moramo gledati kao povezani sistem institucija, koje po zakonu treba da rade svoj posao. Ima mnogo stvari koje tu treba popraviti. Ono što je najbitnije, da bi bili efikasni, među institucijama mora vladati povjerenje. Između Tužilaštva i SIPA, između OBA i MUP, te Policijskih Uprava – rekao je Šehić za Srpskainfo.
Kako kaže, postoje određeni pomaci u aktivnostima pravosudnih institucija, posebno Tužilaštva i MUP.
-Ono što je najbitnije, jeste da polako prestaju curiti informacije u istražnom postupku. Bez povjerenja u sudsku vlast, dolazi u pitanje i pravna država i vladavina prava. Bili smo svjedoci nemoralnog i neprihvatljivog ponašanja ljudi koji su radili u SIPA, u Ministarstvima unutrašnjih poslova. Nije dovoljno reformisati samo pravosuđe i tužilaštvo. Mora se mnogo toga “očistiti” i u SIPA, Ministarstvima unutrašnjih poslova, Policijskim Upravama, jer je, nažalost, ponašanje pojedinaca, pa čak i rukovodilaca stvorilo dodatno nepovjerenje – ističe Šehić.
Kako pojašnjava, najveću odgovornost o povjerenju u pravosuđe nose nosioci sudske ili tužilačke funkcije i oni ne bi smjeli da padaju pod uticaj bilo kakve političke stranke.
-Svi moramo biti isti pred zakonom – zaključuje Šehić.
“Pravosuđe se suočava sa brojnim izazovima”
Predsjednik Upravnog odbora Transparensi Internešnel BiH Srđan Blagovčanin za Srpskainfo kaže da pravosuđu nedostaje reformski iskorak.
-Već odavno je jasno da se pravosuđe u BiH suočava sa brojnim izazovima, te uz jako puno problema izvršava ono što je neka elementarna uloga pravosudnih organa. Ono što uporno nedostaje jeste reformski iskorak u samom pravosuđu. Mi smo imali izmjene zakona u VSTV koje su trebale da ojačaju mehanizme integriteta u pravosuđu. Međutim, vidimo da oni još nisu krenuli sa primjenom novog zakona o VSTS koji bi trebao da na cjelovit način uredi stanje u pravosuđu, dakle on je još uvijek nalazi u proceduri. Problem je što i dalje nemamo na odgovarajući način regulisano stanje u pravosuđu kroz zakone, a s druge strane imamo ogromne probleme u praksi. Tu se prije svega može govoriti i o neprimjerenim političkim uticajima na rad pravosuđa, ali i organizovanom kriminalu u pravosudnom sistemu koje ima pogubne posljedice i dovodi nas do stanja u kakvom smo danas. Postoji i određena doza autocenzure u pravosuđu, što je evidentno u tretiranju pojedinih slučajeva u koje su umiješani predstavnici političke vlasti – rekao je Blagovčanin.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu