Odluka Vlade kojom je IRB dozvoljen takav potez je u funkciji prikrivanja vlastitih štetnih odluka kojima je odobrila kreditiranje mimo poslovnih komercijalnih banaka.
To za Srpskainfo tvrde ekonomisti, komentarišući odbijanje IRB RS da u Narodnu skupštinu dostavi podatke o prodaji nenaplativih potraživanja firmi iz Bijeljine, čiji je vlasnik advokat Miloš Stevanović.
Kako smo pisali u više navrata, v.d. direktora IRB Dražen Vrhovac takve podatke nije dostavio narodnom poslaniku Vukoti Govedarici uz obrazloženje da su povjerljivi.
Ekonomski analitičar Svetlana Cenić objašnajva da IRB ne bi smjela javno da objavi samo one podatke koje predstavljaju poslovnu tajnu. Ali, sve ostalo mora da bude javno, jer IRB posluje s narodnim novcem.
-Prema Zakonu o IRB, disperzija novca može da ide samo preko komercijalnih banaka jer IRB nije komercijalna banka i ne može direktno doznačavati sredstva. A, oni su upravo to radili, kršeći zakon. Najveća nenaplativnost kredita mislim da je među tim kereditima. Dakle, pod jedan, ovdje se radi o kršenju zakona. Pod dva, bili su u javnosti objavljivani podaci kome su krediti davani, u kom iznosu, na koliko godina. To se moglio pratiti. Po čemu je sada povjerljiv podatak to što se ti isti krediti ne vraćaju, a to su sve pare građana RS? Javnost mora da zna ko je zloupotrijebio sredstva i ko je nesavjesno rukovao sredstvima koja su naša – kaže Cenićeva.
180 miliona za 32 miliona
Kako se bilo kojoj banci može desiti da plasira toliki iznos kredita koji potom ne može da naplati?
-Upravo zbog toga što su kredite dali mimo komercijalnih banaka. Kada je disperzija novca preko komercijalne banke, IRB doznači toj komercijalnoj banci toliko novca da bi oni nekoga kreditirali. Iza toga stoji IRB, ali komercijalna banka procjenjuje rizik i neće tako lako ići u kredit. Ako je rizik suviše veliki, ne bi uopšte trebalo da kreditira takvog klijenta. Druga stvar, rizik snosi komercijalna banka ako ne može da naplati taj kredit. Ona tada mora da plati IRB-u kada dospijevaju ta sredstva, u zavisnosti kakav su ugovor sklopili. Zbog toga IRB nije mogao da bude komercijalna banka nego Investiciono razvojna banka koja krajnjem korisniku ne možen direktno da doznačava sredstva. A oni su to radili. I zbog toga IRB snosi rizik. I zato oni govore da je to povjerljiv podatak jer bi nam ti podaci otkrili ovo što govorim – objašnjava Svetlana Cenić.
Podsjećamo, potez IRB uslijedio je nakon što je Vlada RS u novembru 2023. prihvatila ponudu bijeljinske firme „Standard Računovodstvene Usluge“ u vlasništvu advokata Miloša Stevanovića za otkup 180 miliona KM dospjelih potraživanja IRB. Prema pisanju „Capitala“, ova firma je za otkup svih dospjelih potraživanja Fonda za razvoj i zapošljavanje u vrijednosti od skoro 180 miliona maraka ponudila 35,6 miliona KM.
S obzirom na to da je od dostavljanja ponude Vladi Srpske do njenog prihvatanja na sjednici, IRB RS uspjela naplatiti određeni iznos potraživanja, Stevanović je trebalo da plati ukupno 32 miliona KM ili oko 20 odsto vrijednosti ukupnih potraživanja koja je IRB ponudio na prodaju na javnom oglasu.
Cenićeva kaže da je logično da Vlada donese takvu odluku jer je Vlada i odobravala plasman tih kredita.
-Sjećate se koliko je bilo kredita koji su išli mimo komercijalnih banaka? Znači, direktno su odobravani klijentima kojih je bilo gomila. Od pokojnog Stankovića, do prijatelja, burazerska i kumovska politika… I onda Vlada, pošto je donijela odluku da se novac tako da tim klijentima, može i da donese odluku o prodaji. Ali, to je sve mimo zakona! Od starta je protivzakonito jer u Zakonu o IRB i u drugim zakonima piše da IRB ne može da vrši direktnu disperziju novca. Podsjetiću da su ranije međunarodne institucije davale novac IRB, da bi ona to dalje dijelila preko komercijalnih banaka. Prestale su da daju novac upravo zbog toga što se poslovalo mimo zakona i što je rizik da oni direktno daju novac kome njima padne na pamet – zaključuje Cenićeva.
Stambeni krediti – svijetla tačka
Ekonomista Zoran Pavlović takođe naglašava da podaci o novcu kojim upravlja IRB moraju da budu javni. Prodaja nenaplativih potraživanja koji su odobravana mimo poslovnih banaka, dodaje Pavlović, pokazuje da je takva politika vlasti bila loša.
–Prvo treba znati priču o IRB. To je bio fond koji je napravljen da bi se iz tog fonda finansirali privredni subjekti koji će moći da zaposle ljude koji će ostati bez posla u procesu privatizacije. To je urađeno u saradnji sa Svjetskom bankom. Određeno je da će sve što bude prodato od društvenih firmi biti deponovano na račun kako bi se s njega obnavljala proizvodnja kroz privatne firme. Ono što je urađeno bez greške jestu stambeni krediti kreirani kroz poslovne banke. Sve je transparentno i to je najuspješniji dio rada IRB – smatra Pavlović.
Ali, nastavlja naš sagovornik, onda su se pojavile želje određenih firmi za velikim kreditima pa je formiran veliki kreditni odbor u kome su sjedili premijer, ministar finansija… koji su odobravali kredite praktično bez hipoteke, kao što je to slučaj u „Alumini“ kojoj su odobrili 20 miliona KM.
“Da sam imao pare ja bih to kupio”
–Kada je Svjetska banka vidjela šta oni rade rekla im je da se ponašaju ka poslovna banka, a nemaju status poslovne banke i nemaju nadzor Agencije za bankarstvo. Tada je ukinut veliki kreditni odbor. Tako da su ovo krediti koji su bili iz tog paketa koji očigledno nisu naplativi. Ali, postavlja se drugo pitanje –zašto je to prodato? Navešću primjer jedne poslovne banke. Oni su registrovali firmu koja je preuzela sva potraživanja po nekoj simboličnoj cijeni. Ona je potom išla da naplaćuju potraživanja i značajan dio je naplatila. U ovom slučaju, IRB je odlučila da proda potraživanja i to za oko 20-30 odsto. Da sam imao pare, ja bih to kupio. Pa, kada mi neka firma, kao kupcu potraživanja duguje, dođem i ponudim im da otkupe potraživanja, da zaradim deset odsto, ili ću da im preuzmem firmu. I svi na dobitku osim države – ilustruje Pavlović.
Podsjećamo, opozicioni političari u Srpskoj izjavili su za Srpskainfo da IRB nema osnova da skriva ovakvu vrstu podataka.
Istovremeno, predsjednik Odbora za finansije i budžet Narodne skupštine RS Milutin Tasovac (SNSD) kaže da u potpunosti podržava IRB RS.
-To je sve čisto. Potpuno podržavam stav IRB oko toga. Nema razloga za bilo kakvu dalju raspravu oko toga. Za mene je to završena priča, nema potrebe da o tome raspravlja Odbor za finansije i budžet – rekao je Tasovac za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu