Hronika

Gosti imaju pravo na odštetu: Kroz vodu do koljena bježali sa splava koji tone, ostali bez stvari, novca i dokumenata

Popularni beogradski splav koji se nalazi na novobeogradskoj obali Save, Fristajler, i dalje se nalazi do pola u rijeci i to nakon što je djelimično potonuo u novogodišnjoj noći.

Gosti imaju pravo na odštetu: Kroz vodu do koljena bježali sa splava koji tone, ostali bez stvari, novca i dokumenata
FOTO: MITAR MITROVIĆ/RINGIER

Dva dana kasnije, zbog ovog incidenta, tri osobe su uhapšene, a među njima se nalazi i jedan strani državljanin. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati nakon čega će, uz krivične prijave, biti privedeni Trećem osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.

Potonuće jednog od najpoznatijih beogradskih splavova u trenutku dok je na njemu bio veliki broj posjetilaca koji su proslavljali Novu godinu otvorio je niz pitanja, čije odgovore u narednom periodu očekuju i javnost, ali i oštećeni gosti. I dok se detaljniji rezultati istrage očekuju, nameće se pitanje kakva prava imaju gosti koji su bježali sa tonućeg splava u novogodišnjoj noći, kao i kako mogu da ih ostvare, ali, takođe, i pitanje u kakvom su stanju splavovi koje svakodnevno posjećuje veliki broj ljudi u Beogradu, kao i ko, koliko često i koliko kvalitetno kontroliše njihovu ispravnost i bezbjednost.

U međuvremenu, trenutni bilans potonuća Fristajera izgleda ovako: dvije djevojke su lakše povrijeđene, niko nije stradao, splav još uvijek nije izvučen iz vode, a istraga je i dalje u toku. Osim toga, policija je, po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, večeras uhapsila menadžera splava Fristajler D.V. (44), direktora M. R. (41) i vlasnika splava koji je državljanin Grčke M. Lj. (51). Oni su uhapšeni zbog sumnje da su učinili krivično djelo “teško djelo protiv opšte sigurnosti sa umišljajem za izazivanje opšte opasnosti”. Oni se sumnjiče da su 31. decembra 2022. godine na splav omogućili prisustvo većeg broja osoba nego što je kapacitet ovog objekta, koji je zbog toga dijelom potonuo i na taj način ugrozili bezbjednost većeg broja lјudi, piše Blic.

Pročitajte još

A situacija je u noći između 31. decembra i 1. januara bila dramatična. Ljudi su bježali sa tonućeg splava ostavljajući sve za sobom. Šef smjene u Komandno-operativnom centru MUP-a Srbije, pukovnik policije Igor Vasić, naveo je da je policija u novogodišnjoj noći odmah reagovala i spriječila teže posljedice.

-Voda je počela da prodire na splav Fristajler petnaestak minuta poslije ponoći, a brzom intervencijom pripadnika Sektora za vanredne situacije sa Novog Beograda i Jedinice za bezbjednost na rijekama izbjegnute su veće posljedice. Sem materijalne štete, nije bilo povrijeđenih i nastradalih. Uviđaj je u toku – rekao je tada Vasić.

Kako je došlo do incidenta za sada se samo pretpostavlja, a nadležni su otvoreno govorili o tome da je na splav pušten značajno veći broj ljudi nego što je mogao da primi.

Kakva su prava gostiju splava koji je potonuo?

U svakom slučaju, nova 2023. godina za posjetioce ovog popularnog beogradskog splava nije počela najbolje, ali nakon što su nadležne službe reagovale i spriječile da nesreća eskalira postavlja se pitanje koje se odnosi na to koja sada prava imaju posjetioci splava koji je nedavno dopola potonuo?

Mnogi su bježeći sa splava koji je tada tonuo u rijeku bili uplašeni, ali su i nakon toga ostali bez ličnih stvari, dokumenata i odjeće.

Pravni savjetnik Nacionalne organizacije potrošača Mladen Alfirović rekao je da svi gosti ovog splava imaju pravo na nadoknadu štete. On je pojasnio da će svi oni moći pojedinačno da tuže vlasnika Fristajlera, jer u Srbiji kolektivna služba ne postoji.

– Potrošači na prvom mjestu imaju pravo na naknadu štete i to prvenstveno nematerijalne štete, ali i materijalne. Materijalne štete u smislu da im se vrati sav novac koji su uplatili za doček i za organizaciju samog događaja. A kad je u pitanju nematerijalna šteta, oni to pravo mogu da ostvare u redovnoj parnici za sav pretrpljeni strah, duševnu bol, pa eventualno i tjelesne povrede koje je neko pretrpio – rekao je on.

Govoreći o ovom slučaju, naveo je da se može podnijeti grupna tužba, da se donekle objedine sve parnice u slučaju da ima više ljudi koji su zainteresovani za tužbu, ali bi mnogo bolje i efikasnije bilo da postoji kolektivna tužba.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu