Većina je angažovana preko raznih agencija, mada neki nisu ni otišli legalnim putevima, pa zato o njihovom broju možemo samo da spekulišemo. Prema podacima sindikata, zaposleni su najčešće u građevinskoj industriji i na energetskim postrojenjima.
Zbog rata u Ukrajini, međutim, mnogi su odlučili da se vrate, ali danas ni Privredna komora Srbije, a ni Ministarstvo za rad, ne raspolažu preciznim informacijama kako o povratnicima, tako ni o broju zaposlenih. Šta bi se desilo sa radnicima kada bi Srbija pod pritiskom Zapada, ipak, uvela sankcije Rusiji, sagovornici Novosti imaju različita mišljenja.
Saglasni su u jednom da bi u najtežoj situaciji bili oni koji u ovoj zemlji imaju svoje firme i njihov biznis bi od tog trenutka imao ozbiljnih problema. Sa druge strane, zaposleni u ruskim firmama, pod uslovom da imaju legalne papire, odnosno radne dozvole i prijavljeno boravište, vjerovatno bi mogli, ako žele, da ostanu. Za njih bi, kao i za državljane ostalih “neprijateljskih” zemalja, od tog trenutka važila određena ograničenja. Država ne može na silu nikoga da vrati, već može samo preko ambasada da savjetuje da oni to učine – smatra Dragoljub Rajić, koordinator Mreže za poslovnu podršku.
Zbog posla su ostali i građani mnogih zapadnih zemalja koje su odavno uvele sankcije Rusiji.
Činjenica je, međutim, smatra Rajić, da će mnogima koji posluju u Srbiji propasti poslovi sa Rusijom i bez sankcija, jer smo se u ekonomskom smislu vratili u eru Hladnog rata. Već sada je za gotovo dvije trećine poljoprivrednih i proizvoda građevinske industrije put do Rusije, Ukrajine i Bjelorusije – težak i preskup.
Radnici povratnici se, sa druge strane, žale na neisplaćene zarade zbog propasti poslova sa zapadnim kompanijama, a pojedini direktori sve češće izbjegavaju da se hvale da posluju sa Rusijom, jer se boje da će im to zatvoriti vrata u drugim zemljama.
Saša Torlaković, predsjednik Sindikata građevinskih radnika, naglašava da najveći broj ljudi iz Srbije radi na visokogradnji i izgradnji gasovoda, a traženi su mašinci i građevinci različitog stepena obrazovanja: Pojedinačno su ih put Rusije odvele firme poput “Energoprojekta” i u pitanju su uglavnom inženjeri. Nekada su mnogi radili u Sočiju i Sibiru, ali to je bilo davno. Poslije toga broj radnika se na ovom tržištu znatno smanjio – rekao je on.
Torlaković smatra da bi, ukoliko bi Srbija uvela sankcije Rusiji, oni trebalo da se vrate u domovinu, jer bi vjerovatno to bila jedna od kontramera ruske strane.Statistika pokazuje da se tokom prošle godine u inostranstvu zvanično posredstvom agencija zaposlilo oko 1.100 državljana Srbije, a od tog broja uhljebljenje u Rusiji je pronašlo njih oko 900. Što se tiče Ukrajine, tu agencije nisu pronalazile interes za posredovanje pri zapošljavanju.
Nemamo sporazum sa Rusijom
Pregovori Srbije sa Rusijom, Maltom i Katarom su u toku i još nemamo zaključene sporazume u oblasti zapošljavanja. Takvi ugovori postoje sa Slovenijom, pa se tamo lani zaposlilo oko 2.000 državljana Srbije, sa Bjelorusijom i BiH, ali Nacionalna služba za zapošljavanje tamo nije posredovala. Tako da i nije bilo zapošljavanja po osnovu navedenih sporazuma u pomenutim državama.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu