Hajka sve više podsjeća na namjerno orkestriranu kampanju čiji je cilj potpuna diskreditacija namjere institucija Republike Srpske da se utvrde tačne činjenice o stradanju Srba.
Brojka osporena i u FBiH
Nakon što su porodice pojedine djece sa spiska stradalih iz posljednjeg rata zaprijetile tužbama prema Republičkom centru zbog toga što su se na spiskovima ubijenih sarajevskih Srba našla i djeca koja su, kako tvrde, stradala od “četničkih granata”, v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, Viktor Nuždić, pojasnio je da je ta institucija bezbroj puta pozivala nadležne u FBiH da javnosti učini dostupnim podatke o istraživanjima koja se odnose na stradalu djecu u Sarajevu.
– Naime, svjedoci smo da je broj od 1.601 ubijene djece u Sarajevu, u više navrata, osporen čak i u Federaciji BiH. To bi nam mnogo pomoglo u našem istraživačkom radu – poručio je Nuždić.
O očiglednim manipulacijama s brojevima žrtava u Sarajevu prije nekoliko godina, podsjećamo, otvoreno je govorio i direktor Istraživačko-dokumentacionog centra (IDC), Mirsad Tokača.
Povodom obilježavanja stradanja sarajevske djece, koju je bošnjačka vlast u tom gradu pretvorila u tradicionalnu manifestaciju, Tokača je, između ostalog, jasno poručio da brojevi za njega “nisu bitni”, jer, kako je istakao, ljudi koji su “lansirali” brojeve to su činili sa, kako je naveo, “različitim namjerama”.
– To može biti dio ratne propagande ili bilo šta drugo. Ono što je bitno je identitet žrtve i za to se borim skoro 30 godina. Ne možete i neodgovorno je u javni prostor lansirati broj od 1.601 ubijenog djeteta, a da ne ponudite nikakvu argumentaciju – rekao je Tokača.
Komentarišući to što je Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu prije nekoliko godina objavio da je 1996. Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH iznio popise s pojedinačnim identitetima, prema kojem je u Sarajevu ubijeno 1.601, a ranjeno 14.946 djece, Tokača je takvu tvrdnju nazvao “veoma upitnom”.
Fantomski popis
– Gdje je taj fantomski popis? Zašto nikada nije objavljen? Vrlo je interesantno da Institut tako nešto kaže i koji je svojim istraživanjem tu cifru potpuno negirao. Institut je između 2006. i 2010. radio istraživanja i došli su do imena 524 djece u opsjednutom Sarajevu. Kad kažem opsjednuto Sarajevo, govorim o šest opština koje nisu bile slobodne. Ako postoji popis, zašto nikad nije objelodanjen i objavljen? Zašto taj popis nisu odmah objavili – zapitao se Tokača.
Čuvena sarajevska režiserka, Jasmila Žbanić, takođe je sredinom prošle godine javno postavila pitanje o tome ko je utvrdio tačan broj stradale djece u Sarajevu.
– Napravljena je knjiga mrtvih, koja govori da je u Sarajevu ubijeno duplo manje djece nego što mediji i političari koriste u svojim govorima. Za mene je i jedno jedino ubijeno u Sarajevu ili bilo gdje drugo – previše! Ne razumijem u čemu je problem da dobijemo spiskove na uvid – poručila je Žbanićeva.
Podsjećamo, pokušaji relativizacije zločina počinjenih nad Srbima u proteklom ratu intenzivirani su nakon nedavnog obilježavanja dana sjećanja na srpske žtrve u “Oluji”, kada je na video-bimu u Prijedoru, umjesto neke od bezbroj fotografija krajiških majki protjeranih u toj zločinačkoj akciji, nespretno korištena fotografija Bošnjakinje protjerane iz Žepe.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu