Informacija da je partija Bakira Izetbegovića protiv Božovića u medijima se pojavila isti dan kada je predsjedavajući Zoran Tegeltija odlučio da njega predloži za ministra, a ne Draška Aćimovića, koji je bio prijedlog lidera DNS Marka Pavića i Predsjedništva DNS.
Navodno, SDA problematizuje Božovićevu prošlost u vrijeme kada je bio direktor Fonda za povratak BiH. U to vrijeme datiraju i prijave za mobing, koje je protiv njega podonosila tadašnja sekretarica Fonda Irina Lovrić.
Kako Srpskainfo saznaje, osuđujuća presuda protiv Božovića za mobing je oborena na višoj sudskoj instanci.
Međutim, protiv njega je svojevremeno Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za zloupotrebu položaja u Fondu, ali proces nikada nije doživio sudski epilog. Kako saznajemo od izvora u pravosuđu, predmet je „zagubljen“ na putu do Suda BiH.
U svakom slučaju, Božović nema osuđujuću presudu ni krivičnu istragu i po svemu sudeći će proći bezbjednosne provjere u SIPA. Za sada, iz SIPA nismo dobili informacije o Božoviću, dok je CIK BiH potvrdila da on, kao i još neki kandidati, ispunjavaju uslove što se tiče izbornog zakonodavstva.
Prije svega, trebalo je znati ko se predlaže za ministra, da se opoziciji u RS i FBiH ne daje povod da dižu galamu. Na ovaj način je Savjet ministara BiH opterećen, a nije ni počeo da radi. Ovo je vruć krompir za sve stranke u Savjetu ministara – tvrdi izvor Srpskainfo iz SDA.
Međutim, član Predsjedništva SDA Senad Bratić kaže da svi treba da prođu zakonske procedure, odnosno da SIPA i CIK provedu zakonom propisane radnje provjere kandidata za ministre.
– Nakon toga, ne nosi jedna stranka, pa ni SDA, odgovornost za Savjet ministara, nego sve stranke koje u njemu učestvuju – kaže Bratić za Srpskainfo.
Potpredsjednik SDA Adil Osmanović izjavio je da se unutar ove stranke vode konsultacije u vezi sa prijedlogom kandidata Božovića.
– S obzirom na to da je riječ o jako osjetljivom ministarstvu, napravićemo sve analize, vodeći računa da cjelukupni proces izbora Savjeta ministara ne dovedemo u pitanje – rekao je Osmanović.
Predsjedavajući Zoran Tegeltija, nakon sastanka s liderom SBB Fahrudinom Radončićem, rekao je da Božović neće biti ministar samo ako ne prođe provjere. Tegeltija je izjavio da mu je lider DF Željko Komšić rekao da on neće odlučivati o ministrima iz reda drugih naroda, a da će na ovu temu pričati i sa SDA.
– Moramo se držati principa da samo onaj ko ne prođe provjere neće biti ministar, a ne da jedni drugima biramo ministre. Postoji realna šansa, ukoliko SIPA završi posao u narednih dan-dva, da 23. decembra bude izabran novi sastav Savjeta ministara – rekao je Tegeltija.
Prema riječima naših izvora, nije SDA toliko protiv Božovića koliko je željala da, iz nekih razloga, u Savjetu ministara vidi Aćimovića.
– Još u avgustu su lideri SDA, SNSD i HDZ dogovorili da ministar za ljudska prava bude iz RS, ali pripadnik nacionalnih manjina. Postoje saznanja da je već tada SDA imala u planu Aćimovića i da su ga projektovali kao ministra. Nakon toga, Aćimović je prvo kontaktirao jednu drugu političku partiju u RS, ali je ona odbila da ga kandiduje za ministra u Savjetu ministara. To mu je uspjelo za rukom u DNS. Da li su u pitanju tajni planovi SDA ili biznis u kome su povezani pojedinci iz DNS Banjaluka i SDA u Sarajevu, nije poznato – tvrdi izvor Srpskainfo.
Draško Aćimović ni juče nije želio da daje izjave.
Međutim, desi li se da probonsanske partije ospore kandidaturu Božovića, i tako se umiješaju u izbor stranaka iz drugog entiteta, lako bi se moglo desiti da stranke iz RS uzvrate istom mjerom prema kandidatima SDA.
Kako saznajemo, prvi pik im je kandidatkinja za šeficu diplomatije Bisera Turković, čijim ambasadorskim radom nikada nisu bili zadovoljni u Srpskoj. Istina, Turkovićeva nema problema sa sudovima, ali je u ambasadama provodila samo politiku SDA, obilježavala tzv. dan državnosti, dan nezavisnosti… što je nailazilo na oštre osude u RS.
U opciji krnji Savjet ministara?
U političkim krugovima u Sarajevu čak se pominje i mogućnost formiranja krnjeg saziva Savjeta ministara BiH, ukoliko ne bude hitnog dogovora o Božoviću. Dakle, da se izaberu svi osim ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH i da se on bira naknadno.
Prema članu 11.a Zakona o Savjetu ministara BiH, smatra se da je Savjet ministara uspostavljen i operativan kada se ispune sjedeći uslovi: da je predsjedavajući imenovan i potvrđen u skladu sa zakonom i da je broj ministara i zamjenika koji su imenovani i potvrđeni u skladu sa zakonom dovoljan da obezbijedi da Savjet ministara može održavati sjednice i donositi odluke.
U konkretnom slučaju, predsjedavajući Zoran Tegeltija je potvrđen u parlamentu, a za održavanje sednica i odlučivanje u Savetu ministara BiH dovoljna je većina ministara, koja u nekim slučajevima uključuje najmanje jednog ministra Srbina, Hrvata ili Bošnjaka. U prevodu, može se i bez ministra za ljudska prava iz reda „ostalih“.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu