Očekujemo da se dokument finalizira i uputi u Brisel iduće sedmice. U suprotnom, moraćemo razmatrati smanjenje sredstava za BiH u iznosu od 100 miliona evra, upozorio je Luigi Soreca, šef Misije EU u Bosni i Hercegovini, piše N1.
Je li ovo korak naprijed koji je EU očekivala od vlasti u BiH ili samo skidanje odgovornosti sa Savjeta ministara BiH? Koja je razlika između Agende i njenog nacrta?
– Prije svega ovo su dobrodošle vijesti – da je Savjet ministara jednoglasno usvojio ovaj dokument. Na ovaj Nacrt se čekalo 12 mjeseci. Ovo jeste korak naprijed, kao što smo čuli i od komesarke Kos. Nama je zadovoljstvo da je Savjet ministara usaglasio listu projekata i reformi. Moramo posebno uzeti u obzir da se nalazimo u izuzetno teškoj političkoj i ustavnoj krizi. Bili smo na vratima da BiH ne prati ostatak regiona kada je riječ o sredstvima koja se osiguravaju kroz Plan rasta. Ali ovo nije konačna verzija Plana rasta i koristim ovu priliku da pozovemo predsjedavajuću Savjeta ministara Krišto da se razmotre naredni koraci, a oni se moraju dešavati bez odlaganja. Ne možemo više gubiti vremena, ova zemlja ne može više gubiti vrijeme. Prema zaključcima Savjeta ministara, govori se o 45 dana, ali mi očekujemo da ovo ide mnogo brže – da se kompletira dokument i naredne sedmice uputi u Brisel. Ovo je primarno važno za BiH, ne toliko za EU. Što više vremena prolazi, manje sredstava će biti dostupno. Ovo je Plan koji je predviđenog trajanja do decembra 2027. godine, prati budžetski ciklus EU – ističe on.
– Neiskorišćena sredstva se vraćaju u budžet EU i neće biti dostupna korisnicima Plana, uključujući BiH i ostale zemlje. Ostale zemlje su već primile sredstva, BiH nije povukla ta sredstva. Što se više vremena izgubi manje je sredstava. Ako se to ne desi do iduće sedmice, moraćemo razmatrati smanjenje sredstava za BiH. Ako govorimo o iznosu smanjenja, to je 10 posto prve tranše što je 100 miliona evra. Zamislite koji je to gubitak za BiH. Plan rasta može aktivirati potencijale ove zemlje – naglašava on.
Ugrožena izgradnja koridora 5C, zeleni koridor, lakši prelazak preko granica…
Za javnost u BiH nepoznanica je šta se nalazi u nacrtu? Jesu li izostavljena sporna pitanja kao što su poštovanje odluka Ustavnog suda i veto Republike Srpske u Agenciji za državnu pomoć i Konkurencijskom vijeću?
Stiče se utisak da je reformska agenda iznuđena od vlasti iz BiH s obzirom da je usvojena 5 do 12 i to na telefonskoj sjednici?
– Ova pitanja su institucionalna pitanja koja, naš je stav, trebaju ostati dijelom reformske agende odnosno Plana. Ali, onog momenta kada BiH otvori pristupne pregovore neminovno će se morati rješavati ova pitanja, uključujući i druga institucionalna, odnosno, ustavna pitanja. To će biti dio šire diskusije koja će se voditi na relaciji BiH – EU. Važno je za javnost objasniti koja je cijena nepostupanja i koje su prednosti Plana. Plan donosi značajna infrastrukturna ulaganja – tunel Prenj, dalja izgradnja koridora 5C od Svilaja do Bijače, jednog dijela granice RH duž BiH, uspostavljanje zelenih koridora na 11 graničnih prelaza. Znamo svi koliko dugo se čeka na prelazak, ne samo za kamione i privrednike, već i za obične građane – vrijeme će se smanjiti. Cijene rominga će se smanjiti. Učešće u jedinstvenom platnom prostoru – evrima – nećete plaćati naknade i troškove kao sada kada se šalje novac iz vana. To su samo neki od primjera šta Plan rasta može osigurati. Mislim da je apsolutni imperativ za domaće vlasti da usmjere snage na ovaj Plan – govori on.
– Još uvijek ništa nije dostavljeno u Brisel, dokument je u Sarajevu i čekamo njegovu finalizaciju. Mislim da je bilo jasno vlastima i uoči samita u Skopju gdje imate druge zemlje koje pričaju o fazi implementacija, da su oni ti koji kasne za ostatkom regiona, pored tih posljedica. Skoro godinu danas sam u BiH i mislim da sam i sam mogao vidjeti da kada ima političke volje ima i načina – navodi on.
“Bez toga nema pregovora”
Evropsko vijeće je u svojim zaključcima iz marta 2024. godine naznačilo da za usvajanje pregovaračkog okvira vlasti iz BiH trebaju ostvariti napredak u osam koraka iz preporuke Evropske komisije o dodjeli statusa kandidata BiH iz 2022. godine. U Parlamentarnoj skupštini BiH još nema dogovora o Zakonu o VSTV-u i Zakonu o sudu BiH. Šta je još preostalo od tih osam koraka?
– Vrlo je jasno i jednostavno – dva zakona su usvojena u januaru, dva na čekanju Zakon o VSTV-u i Zakon o sudu BiH. Pozivamo domove da ubrzaju tu proceduru, što se nije desilo zbog političke krize, ali tu je i još jedna važan korak – imenovanje glavnog pregovarača. Ovo je vrlo važno pitanje jer ako otvarate pregovore morate imati nekoga na čelu pregovaračkog tima. Ta osoba nije izolovano nego je na čelu pregovaračkog tima. Vijeće ministara mora odlučiti o glavnom pregovaraču, njegovog zamjenika i timu. Bez toga nema početka pregovora. Mi smo spremni, vrata su širom otvorena za BiH. Moj zadatak je da do toga dođe, ali jednako tako domaće vlasti moraju postupati po tome – ističe on.
“Proširenje neće uvijek biti prioritet EU”
Kako gledate na aktuelnu vlast? Kada je formirana koalicija bilo je optimizma, sada smo godinu dana u krizi. Postoji li bojazan da bi ova kriza mogla eksalirati i odvesti zemlju u progrešnom pravcu?
– Ne mogu ne naglasiti da je ova politička kriza imala svoje značajne posljedice na evropski put BiH. Prošlo je više od 15 mjeseci od odluke Evropskog vijeća 2023. Nadali smo se da ćemo u ovim mjesecima formalno otvarati pregovore, ali plašim se da smo još daleko od toga. Zašto politički subjekti kada su ostvarivali napredak u onom trenutku kada e Evropsko vijeće dalo zeleno svjetlo sada usporavaju taj put, mislim da je više razloga. Situacija koja se tiče rukovodstva Srpske, tu prvenstveno govorim o sudskom postupku protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika. Rezultat toga je da se sarajevska Trojka povukla i traži nove partnere, ali nije došlo do realizacije novih partnerstava. U ovom trenutku možda i je i teško ići s nekim novim koalicijama prije izbora. Naša želja je da imamo proevropsku koaliciju koja može usvojiti evropske zakone i ovu zemlju dovesti do pregovora. Tu je i predstojeća drugostepena presuda protiv Dodika i neminovno će uticati na kapacitet i mogućnosti postojeće koalicije. Ja jesam optimista po prirodi, angažovan sam na tome da se reformska agenda usvoji, ali jasno mi je da će narednih mjeseci biti izazvano za BiH da se osigura većina za naredne iskorake. Jasno je da smo daleko od neke poželjne situacije. Naš apel svim političkim subjektima je da se ne gubi zamah. Prošle sedmice imali smo sjednicu Evropskog vijeća i poruka je da je proširenje i dalje prioritet, ali neće beskonačno biti prioritet. Previše je kriza oko EU i Evrope koji bi pažnju mogli skrenuti na neka druga pitanja. Važno je da BiH uhvati ovaj voz jer neće uvijek ići ovim šinama – priča on.
“Dodik nije naš sagovornik”
Da li je Dodik i dalje relevantan partner za međunarodnu zajednicu?
– Mi smo već u javnosti naglašavali, imajući u vidu sudski postupak koji se vodi protiv Dodika, da u takvim okolnostima nije naš sagovornik, ali bez obzira na to mi i dalje imamo otvorenu komunikaciju s vlastima Srpske jer moramo se usaglašavati o brojnim pitanjima uključujući reformsku agendu za koju su glasali i ministri iz Srpske u Savjetu ministara BiH – naglašava on.
Dio struktura vlasti negira ustavnost niza institucija BiH. Pominje se tu Sud i Tužilašvo, SIPA itd.
– Mislim da još nakon odluke NSRS krajem februara kada su išli sa protuustavnim zakonima sva ta postupanja koja podrivaju teritorijalni integritet, ustavni poredak i suverenitet BiH jasno smo naglašavali s naše strane. Isto tako smo podržavali činjenicu da je pronađeno rješenje od domaćih institucija gdje je Ustavni sud odbacio sve te zakone. U ovakvim slučajevima koje smatram neprikladnim i neustavnim djelovanjima od strane vlasti Srpske jasno naglasimo s naše strane. Imamo pokušaje formiranja rezervnog sastava policije Republike Srpske – mi insistiramo da se on povuče jer će se ovim samo produbiti kriza. 72 posto stanovništva želi početak pregovora s EU i svi političari se trebaju voditi time – navodi on.
Poruka HDZ-u
U ovoj krizi, na površinu je isplivao još jedan problem: HDZ BiH traži iskorak u pogledu izmjena i dopuna Izbornog zakona kojim će se osigurati nesmetano poštivanje ustavnog okvira BiH te demokratske volje hrvatskog kao konstitutivnog naroda, s naglaskom na institucije namijenjene za zaštitu kolektivnih prava. Je li moguće kreirati ove izmjene, da budu u skladu sa evropskim, ali i očekivanjima suprotstavljenih političkih opcija u BiH?
– Stav EU je vrlo jasan – nesporno je da će ova zemlja morati prolaziti kroz ustavnu izbornu reformu kako bi odgovorili na zahtjeve Evropskog suda za ljudska prava, a s druge kako bi se osigurali funkcionalnost u smislu primjene evropskih standarda. Naš stav je da se diskusije o tome trebaju pokrenuti nakon formalnog otvaranja pristupnih pregovora. Taj stav smo jasno prenijeli različitim akterima – ističe on.
Rješenje za prevoznike na lokalnom nivou
Prevoznici iz BiH, koji imaju velike probleme u zemljama EU, odustali su od najavljene blokade granica, ali i dalje čekaju da se njihovi problemi riješe. Ima li sistemskog rješenja na relaciji BiH – Brisel, kada je riječ o ovom problemu?
– Brisel je jasan, saosjećamo s prevoznicima i cijelom ovom industrijom. Važnost njihovog rada je nesporan, ali pravila se neće mijenjati stupanjem na snagu novog sistema za ulazak/izlazak u oktobru ove godine. Pozvali smo vlasti da na domaćoj razini razmatraju ovo pitanje. Srbija i Crna Gora su to uradile. Krišto je predstavila ovo pitanje na samitu u Skoplju. Stava smo da u okviru postojećeg zakonodavstva treba pronaći rješenje, ima dovoljno prostora. Evropska komisija stoji na raspolaganju da pomogne – zaključio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu