Posebno je cijenjen zbog svoje otpornosti na ljetnje vrućine i sposobnosti da neprekidno cvjeta tokom cijele sezone. Njegova žbunasta forma i blistavi listovi čine ga savršenim ukrasom i za spoljašnje i za unutrašnje prostore.
Sadnja i njega: Kako da lijepi jova uspije u vašem domu
Sadnja lijepog jove najbolje je da se obavi sredinom proljeća, kada se tlo dovoljno zagrije. Bilo da se odlučite da ga posadite u baštu, saksiju ili viseću korpu, najvažnije je da mu obezbijedite propusno i vlažno zemljište, bogato hranljivim materijama. Kompost i đubrivo dodatno će pomoći njegovom razvoju.
Prije sadnje, sadnice držite vlažnima, a odmah nakon presađivanja biljku dobro zalijte. Idealno mjesto za sadnju je ono u šarenoj hladovini, zaštićeno od direktnog sunca, kako bi se izbjeglo sušenje listova. Dvije biljke po saksiji su sasvim dovoljne za raskošan izgled.
Rasađivanje se vrši kada biljka razvije prva dva prava lista, najčešće oko mjesec dana od sadnje. Par dana ranije preporučuje se preventivno zalivanje zaštitnim sredstvima bez fosfora, piše Ona.
Zalivanje i održavanje vlažnosti
Lijepi jova voli vlagu – zemlja u kojoj se nalazi ne smije se u potpunosti osušiti. Najbolje je biljku zalivati ujutru, direktno oko korjena, kako bi tokom dana upila dovoljno vode. Ovakav režim smanjuje rizik od pojave plesni i gljivičnih oboljenja, posebno ako se uzgaja u saksiji, gdje se zemlja brže suši.
Zimi, kada biljka miruje, zalivanje se proređuje na 10 dana, a saksija se unosi u zatvoren prostor. Ako temperatura ne padne ispod 15 stepeni, lijepi jova može čak i nastaviti s cvjetanjem.
Idealni uslovi i lokacija
Iako dolazi iz Afrike i voli toplotu, lijepi jova se najbolje razvija u senci ili polusenci. Previše direktnog sunca može izazvati ožegotine na listovima, dok mu hladovina omogućava dugotrajan i raskošan cvat.
Može da poraste i do pola metra, formirajući gust žbun koji možete oblikovati povremenim orezivanjem. Orezivanje se preporučuje u periodu intenzivnog rasta – tokom ljeta. Time se podstiče grananje i dodatno cvjetanje.
Razmnožavanje i prihrana
Lijepi jova se najčešće razmnožava semenom. Sjeme se sije već u januaru, na površinu tla koje se sastoji od baštenske zemlje, stajskog đubriva i malo pijeska. Ne prekriva se zemljom, a prvo zalivanje se obavlja tek kada se tlo prosuši, kako bi se podstaklo dobro ukorijenjivanje.
Ako temperatura iznosi oko 20 stepeni, prve klice pojavljuju se za tri do pet dana. Važno je redovno provjetravati prostoriju u kojoj se nalazi rasad.
Neke sorte, poput „Spellbound“, moguće je razmnožavati i reznicama – odsečeni vrh se drži u vodi ili vlažnom zemljištu dok ne pusti korijen.
Za zdrav rast preporučuje se upotreba spororazlagajućih ili tečnih đubriva svakih nekoliko nedjelja, naročito u početnim fazama rasta i prije cvijetanja.
Moguće bolesti i kako ih spriječiti
Najčešće bolesti koje pogađaju lijepog jovu su rezultat pretjerane vlage:
Plesan (buđ) – nastaje ako biljka ostane mokra tokom noći. Rješenje: zalivanje ujutru.
Gljivice – ukazuju na previše vlage i lošu drenažu. Rješenje: korigovati zalivanje i obezbijediti dobru propusnost zemljišta.
Lišajevi – iako znak zdravog vazduha, mogu naštetiti biljci. Riješenje: češće provjetravanje prostora.
Vrste lijepog jove
Najčešće se sreću dvije vrste lijepog jove:
Polegli rast – niska biljka sa bogatim bočnim grananjem.
Uspravni rast – idealna za saksije i veće baštenske aranžmane.
Bez obzira na vrstu, ova biljka će vas nagraditi raskošnim bojama, lakoćom uzgoja i prisustvom koje unosi radost i život u svaki kutak doma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu