Prva osoba koja će izaći na centralni balkon bazilike svetog Petra i izgovoriti možda i najiščekivanije riječi u ovom trenutku: “Annuntio vobis gaudium magnum: habemus papam!“, jeste vodeći vatikanski diplomata, kardinal protođakon Dominik Mambertija.
Naravno, kao jedan od kardinala koji učestvuju u izboru, nije isključena mogućnost da i sam bude izabran, iako njegovo ime nije bilo pominjano kao potencijalnog kandidata prije konklave koja bira nasljednika pape Franje, izvjestio je Euronews.
Ko je Dominik Mambertija?
Mambertija je dobio službu kardinala protođakona u oktobru 2024. godine, čime je postao najstariji kardinal koji pripada redu đakona – jednom od tri reda koji čine Kardinalski zbor, zajedno s redom prezbitera i redom biskupa.
Rođen je 7. marta 1952. godine u nadbiskupiji Rabat u Maroku, ali je odrastao na francuskom ostrvu Korzika, gdje se s roditeljima preselio u veoma ranom djetinjstvu.
Nakon studija prava u Strazburu i Parizu, diplomirao je kanonsko pravo u Rimu. Godine 2002. imenovan je za nadbiskupa Sagone na Korzici, potom i za apostolskog delegata u Somaliji, kao i apostolskog nuncija u Sudanu i Eritreji.
Papa Benedikt XVI pozvao ga je 2004. godine na dužnost sekretara za odnose s državama koje predstavljaju Svetu Stolicu u međunarodnim poslovima.
Tu funkciju obavljao je osam godina, do trenutka kada ga je papa Franja 2014. godine postavio u vatikansko pravosuđe. Već naredne godine imenovan je za kardinala.
Tri glavna sudska tijela
Papa Franja ga je takođe imenovao prefektom Vrhovnog suda Apostolske signature – jednog od tri glavna sudska tijela Svete Stolice.
Mambertija se smatra jednim od vodećih vatikanskih stručnjaka za međunarodnu politiku.
U ime Svete Stolice učestvovao je u brojnim međunarodnim putovanjima i potpisao više bilateralnih sporazuma, uključujući i onaj sa Srbijom o saradnji u visokom obrazovanju iz 2014. godine. Posebno se bavio pitanjima Bliskog istoka.
Javno se zalagao za zaštitu vjerskih sloboda, ljudskih prava i osnovnih sloboda. Često je kritikovao rastući sekularizam u crkvi, a našao se i na meti kritika LGBT+ udruženja nakon što je 2013. godine izjavio da podržava legitimnost „klauzule savjesti“ za hrišćanske poslodavce koji odbijaju da pruže usluge homoseksualcima, prenosi N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu