Kako prenosi Bloomberg, samo je tim dvjema zemljama “Melbourne Mercer Global Pensions Index” za njihov nivo finansijske sigurnosti koju pružaju građanima u penziji dao ocjenu A. Australija se našla na trećem mjestu s B+, dok su u top deset zemalja smještene i Finska, Švedska, Norveška, Singapur, Novi Zeland, Kanada i Čile, koje su sve ocjenjene ocjenom B.
U istraživanje je bilo uključeno 37 zemalja svijeta u kojima ukupno živi dvije trećine svjetske populacije, a bilo je sprovedeno temeljem 40 različitih parametara. Cilj je bio da se sazna vodi li penzijski sistem određene zemlje prema boljim finansijama penzionera, da li je on održiv i vjeruje li zajednica u njega, odnosno pruža li sistem stanovnicima sigurnost u njihovu finansijsku budućnost.
Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD našli su se na 14., odnosno 16. mjestu s ocjenom C+, a savjetovano im je podizanje minimalne penzije za penzionere s niskim prihodima. Japan je zauzeo 31. mjesto, a ocjenjen je s D, što označava “velike slabosti i/ili nedostatke koji se trebaju što prije riješiti” Preporučuje se podizanje dobi za ulazak u penziju s obzirom na rast životnog vijeka u državi. Tajland se našao na samom dnu liste te bi trebao uvesti minimalan nivo obavezne penzijske štednje i povećati potporu za najsiromašnije.
Sama studija rezultat je sve većeg broja ljudi koji odlaze u penzije, duže žive i potrebni su im stabilni i stalni prihodi kako bi preživjeli. Gotovo petina svjetske populacije, odnosno oko 20 odsto, do 2070. biće u penziji, dok je lani bilo riječ o samo devet odsto.
Sistem širom svijeta suočavaju se s nikad višim životnim vijekom i rastom pritiska na javne resurse koji bi se trebali pobrinuti za zdravlje i blagostanje starijih građana. Imperativ je da se zakonodavci osvrnu na slabosti i mane penzijskih sistema njihovih država kako bi osigurali jaču infrastrukturu za buduće penzionere – pojasnio je David Knoks, jedan od autora sprovedenog istraživanja.
I dok su se penzijski sistemi u mnogim azijskim zemljama poboljšali u odnosu na prošlu godinu, izvještaji su pokazali da im nedostaje transparentnost i da, u poređenju s drugim, radnici ne štede dovoljno za svoje penzije.
Studija je istražila i tzv. “efekat bogatstva”, odnosno rast tendencije prema trošenju s rastom bogatstva u državi. U Merceru su saznali kako rastom novca za penzije, ljudi se generalno osjećaju bogatijima i veće su šanse da će dizati kredite.
– Garantovanje budućih prihoda od postojećih penzijskih fondova omogućava domaćinstvima da poboljšaju trenutni i budući standard života – smatra Knoks.
(novac.hr)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu