AfD je osvojio 19,9 odsto glasova, čime se pozicionirao kao druga najjača politička snaga u zemlji, iza demokršćanske unije (CDU/CSU), koja je prema anketama dobila oko 30 odsto podrške.
Vajdel (46), koja se često opisuje kao netipična predstavnica desnice, politički je uspon započela kao ekonomistica s doktoratom iz Kine, a prije politike radila je u financijskom sektoru za Goldman Sachs i Allianz Global Investors.
S partnerkom, filmskom producenticom rodom sa Šri Lanke, odgaja dvoje posvojene djece, što je u kontradikciji s konzervativnim obiteljskim vrijednostima koje AfD promoviše.
Upravo zbog njezinog profila i nastupa, mnogi analitičari smatraju da je ključna figura u nastojanjima stranke da pridobije širu biračku bazu.
Kritike i podrška: Vajdel između pragmatizma i ideologije
Kritičari Vajdel opisuju kao oportunisticu, dok njezine pristaše ističu njezinu smirenost i sposobnost da AfD predstavi kao ozbiljnu političku alternativu.
– Ona može bolje doprijeti do šire javnosti od tipičnog AfD-ovca, do srednje klase i buržoazije – ocjenjuje Oliver Lembke, politolog sa Sveučilišta u Bohumu, prenosi Index.hr.
AfD je djelovao na nezadovoljstvu građana vladom kancelara Olefa Šolca, čija je koalicija izgubila povjerenje javnosti zbog ekonomske stagnacije i problema s energetskom tranzicijom.
Ipak, iako AfD bilježi rast popularnosti, stranka i dalje ostaje isključena iz potencijalnih koalicijskih kombinacija na saveznom nivou, budući da druge partije ne žele u partnerstvo sa njima.
Istorija i ideološke smjernice
Vajdel dolazi iz porodice koja je imala značajnu političku prošlost – njezin djed s očeve strane bio je istaknuti nacistički sudac, a porodica je nakon Drugog svjetskog rata protjerana iz Šleske, sada dijela Poljske.
Ona se priključila AfD-u 2013. godine, inicijalno zbog protivljenja financijskom spašavanju zemalja u krizi evrozone. Od tada je stranka prošla kroz značajan ideološki pomak, postavši snažno usmjerena na pitanja migracija i suvereniteta.
Vajdel je skeptična prema klimatskim promjenama i podržava smanjenje poreza, ukidanje minimalne plate i smanjenje državnog aparata.
Takođe zagovara strože mjere protiv ilegalne imigracije, naglašavajući da je veliki broj migranata posljednjih godina izazvao ekonomske i društvene probleme.
Budućnost AfD nakon izbora
Usprkos jakom izbornom rezultatu, AfD se i dalje suočava s izazovima vezanim uz percepciju stranke i njezinu političku izolaciju.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak trenda nezadovoljstva vladajućom elitom mogao dugoročno koristiti ovoj desnoj opciji.
To smatra i sama Vajdel.
– Udvostručili smo broj glasova, dok su drugi izgubili polovicu svojih – rekla je svojim oduševljenim pristalicama večeras nakon objave izlaznih anketa.
– Ako su početni rezultati tačni, onda znamo što možemo očekivati – dodala je ona. Navela je da ako, međutim, CDU izda svoj program i sarađuje s ljevicom, onda ih može uvjeriti da će sljedeći izbori doći brže nego što se očekuje – i tada će prestići CDU kao najveću stranku.
Hoće li AfD uspjeti nadmašiti trenutne političke barijere i postati dio vladajuće strukture u Njemačkoj, ostaje pitanje za buduće izborne cikluse.
S Alis Vajdel na čelu, stranka nastavlja graditi imidž koji kombinuje populizam s profesionalizmom, privlačeći pritom sve širi krug birača.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu