Očigledno je da SAD razmatraju direktno učešće u izraelsko-iranskom sukobu, koji je počeo 13. juna kada je Izrael pokrenuo napad na Iran, pogodivši stotine vojnih i nuklearnih ciljeva sa ciljem, kako kaže, da spriječi Teheran da razvije nuklearno oružje. S druge strane, Iran je uzvratio ispaljivanjem stotina raketa i dronova.
Sudeći po intenzitetu sukoba, ovo je do sada najintenzivniji sukob između Izraela i Irana, koji bi se mogao dodatno rasplamsati ako SAD uđu u rat, te se postavlja pitanje šta bi se desilo ukoliko bi najveća svjetska sila intervenisala.
Američki predsjednik Donald Tramp održao je juče skoro 90-minutni sastanak sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost kako bi procijenio mogućnost pridruživanja izraelskim napadima na Iran.
Trampovi savjetnici su podijeljeni oko napada. Neki upozoravaju da bi američka intervencija “potpuno promijenila” tok rata. Kritičari mogućeg napada upozoravaju na rizik širenja sukoba po regionu i potencijalnog uvlačenja SAD u dugotrajni sukob na Bliskom istoku.
Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, upozorio je Amerikance da bi „svaka američka vojna intervencija sigurno prouzrokovala nepopravljivu štetu“, dok je Skaj njuz prenio izjave neimenovanih američkih zvaničnika da je Iran spreman da napadne američke baze i imovinu na Bliskom istoku ako Amerika odluči da se umiješa u sukob.
Americi je potreban Izrael
Američka pomoć Izraelu je potrebna za uništavanje nuklearnih postrojenja u Iranu, što je cilj izraelskih napada. Napad se dogodio dan prije ključnih pregovora između Irana i SAD o iranskom nuklearnom programu.
Izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja prouzrokovali su značajnu štetu postrojenjima kao što su Natanz i Isfahan, ali je ključni kompleks Fordo, zakopan duboko u planini, ostao uglavnom netaknut.
Stručnjaci i izraelski zvaničnici ističu da samo američka vojska posjeduje specijalizovane bombe GBU-57, koje mogu da prodru dovoljno duboko da unište Fordo. Ove bombe može da nosi samo američki bombarder B-2 Spirit.
Međutim, jasno je da bi ulazak SAD u sukob radikalno redefinisao geopolitičku dinamiku regiona, eskalirao vojnu konfrontaciju do nivoa širokog regionalnog rata, destabilizovao političke saveze i izazvao ozbiljne ekonomske poremećaje sa globalnim posljedicama, čineći cijeli Bliski istok epicentrom nove, višedimenzionalne krize.
“Iran nije smatran prijetnjom broj jedan za Ameriku”
Spoljnopolitički analitičar Denis Avdagić kaže za Index da bi ulazak Amerike u sukob izazvao mnoge posljedice.
– Teško je predvidjeti sve posljedice koje mogu nastati. Dok govorimo, u Americi je u toku debata o tome da li bi Amerika trebalo da se uključi ili ne. Nadam se da nisam jedini koji primjećuje da su oni koji su bili za izolacionizam i politiku “Amerika na prvom mjestu” protiv toga, a proizraelski lobi je za pridruživanje. Tačno se vidi kako su oni koji podržavaju Trampa podijeljeni po ovom pitanju – rekao je Avdagić.
Koji je američki cilj
– Nisam gledao novije ankete, ali kada su Amerikanci ranije pitani šta vide kao globalnu prijetnju, Iran nije bio prvi. Trampova retorika o Bliskom istoku bila je da oni tamo nemaju šta da rade. Šta Amerika dobija time? To je zaista veliko pitanje – objašnjava analitičar.
– Zanimljivo je da je Tramp viđen kao posrednik dugoročnog mirovnog sporazuma sa tim nuklearnim sporazumom, to je trebalo da bude pozitivna priča, sada vidimo da se donosi odluka o ratu. I dalje se nadam da može da nastavi da bude taj posrednik sporazuma koji će donijeti mir – objasnio je Avdagić.
Moguće zatvaranje Ormuskog moreuza je važno za cijeo svijet
Analitičari upozoravaju da je jedna realna opcija u slučaju eskalacije sukoba da Iran blokira Ormuski moreuz.
Ovaj uski morski prolaz povezuje Persijski zaliv sa otvorenim morem i svakodnevno prenosi oko 20% ukupne svjetske potrošnje nafte i više od trećine svjetskog tečnog gasa.
Takav scenario se smatra ozbiljnom prijetnjom po globalnu energetsku bezbjednost, jer bi blokiranje moreuza odmah izazvalo dramatičan porast cijena nafte i gasa i poremetilo svjetska tržišta.
Zemlje Bliskog istoka su faktor, ali i Rusija i Kina
Tu je i kontekst regionalnih i globalnih odnosa. Analitičari takođe ukazuju na mogućnost da će Iran aktivirati svoju mrežu saveznika i posredničkih grupa, poput Hezbolaha u Libanu i Huta, što bi moglo dovesti do napada na Izrael i američke mete.
Saudijska Arabija, UAE i Irak pokušavaju da izbjegnu uvlačenje u sukob, balansirajući između bezbjednosnih priprema i diplomatskih inicijativa prema Iranu i Izraelu.
Rusija i Kina se smatraju saveznicima Irana. Rusija i Iran su posljednjih godina izgradili blisko strateško partnerstvo, posebno nakon početka rata u Ukrajini, kada je Teheran počeo da snabdijeva Moskvu dronovima i vojnom opremom. Kremlj je već povodom ovog sukoba rekao da je svijet “milimetrima udaljen od katastrofe”.
Pored političkih i vojnih posljedica, svaki dalji razvoj sukoba nosi i ozbiljan rizik od humanitarne katastrofe, sa mogućim velikim brojem civilnih žrtava i talasima izbjeglica.
“Teško je predvidjeti dobar scenario”
Analitičar Avdagić osvrnuo se o mogućim posljedicama američkog učešća u sukobu.
– Pored mogućeg zatvaranja Ormuskog moreuza, moguće je i ciljanje američkih baza, a da ne pominjemo civilne žrtve, što je naravno uvijek najgori mogući scenario. Da li bi američki napad mogao dovesti do pada režima u Iranu? Teško je predvidjeti, skeptičan sam, ali nije nemoguće. Šta bi uopšte značio pad režima i šta se dešava poslije toga? Postoji mnogo scenarija, ali mi je teško da predvidim dobar – navodi on.
– Sjećamo se haosa koji je nastao u Iraku nakon pada režima i koliko je bilo ljudskih žrtava. Ali iranski režim ne može da se brani, znamo koliko je brutalno suzbijao građanski aktivizam. Ne može se reći da nije bilo razloga za izraelski napad, jer je iranska retorika stalno bila u obliku objave rata. U svakom slučaju, ne vidim ovu oblast kao američki prioritet – rekao je on.
– Naravno, tu je i kontekst globalnih odnosa, kao što su Rusija i njen savez sa Iranom. Zatim, tu je Kina sa svojim interesima. Ne zaboravimo islamski svijet, gdje podjele između šiita i sunita nisu jednostavne. Pitanje je da li bi moglo doći do nekih asimetričnih napada – kaže on.
On ističe da je tema izuzetno složena i da postoji toliko mnogo varijabli da ih je teško čak i prebrojati.
– Nevjerovatno je koliko ova odluka može preusmjeriti svijet u jednom ili drugom pravcu. Kako vidim, radi se o mogućem potpunom poremećaju globalnih odnosa. Ali ne rukujem svim informacijama, postoje ljudi koji znaju informacije koje su nama nedostupne. Ovo je veoma dramatičan istorijski trenutak – zaključio je Avdagić, piše Index.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu