Nakon samita u Londonu, koji je donio mnoga obećanja, ali malo konkretnih rješenja, Evropa ulazi u presudnu nedjelju za budućnost svoje bezbjednosti.
Grupa svjetskih lidera – među njima i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ali ne i američki predsjednik Donald Tramp – okupila se juče u Lancaster Houseu u Londonu kako bi razgovarala o istorijskom pitanju: ostaje li Amerika i dalje ključni oslonac zapadnog odbrambenog saveza?
– Osjetilo se novo shvatanje hitnosti kada je riječ o zaštiti evropske bezbjednosti – rekao je jedan evropski diplomata blizak pregovorima, osvrćući se na dramatične događaje u Vašingtonu u petak.
Time je aludirao na Trampov žestoki verbalni napad na Zelenskog u Bijeloj kući, nakon kojeg su se evropski lideri zapitali smatra li SAD još Evropu svojim saveznikom. Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas čak je sugerisala da Amerika više ne predvodi “slobodni svijet”. Iako su se napetosti tokom vikenda donekle smanjile, sumnje nisu nestale.
Britanija priprema mirovni plan
Britanski premijer Kir Starmer, koji je samit organizovao još prije nego što je došlo do sukoba između Trampa i Zelenskog, izjavio je da Evropa sada mora “preuzeti glavni teret” odbrane Ukrajine od ruskih prijetnji, čime je jasno dao do znanja da se SAD povlači sa globalne pozornice.
Nakon što se ranije prošle nedjelje trudio da se približi američkom predsjedniku, Starmer sada sebe vidi kao ključnog posrednika između Vašingtona i Evrope. U saradnji sa Francuskom i Ukrajinom, Britanija priprema mirovni plan koji će zatim predstaviti Trampu – što označava značajan zaokret u odnosu na ranija očekivanja da će SAD preuzeti vođstvo.
Predloženi plan uključuje mirovne snage predvođene Velikom Britanijom i Francuskom, koje je Starmer nazvao “koalicijom voljnih” – izrazom koji podsjeća na savez zemalja predvođen SAD koji je 2003. izvršio invaziju na Irak.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je predložio jednomjesečno primirje koje bi obuhvatilo vazdušne, pomorske i energetske ciljeve.
Ko će sve biti dio te koalicije još nije poznato.
Starmer je rekao da su se “brojne” zemlje priključile mirovnoj misiji, ali je istakao da plan mora imati podršku SAD kako bi bio uspješan. Odbio je da imenuje koje su se vlade obavezale na učešće.
– I dalje smatramo SAD pouzdanim saveznikom – rekao je Starmer, pa dodao:
– Slažemo se sa predsjednikom da je hitno potreban održivi mir. Sada ga moramo zajedno ostvariti.
Može li Evropa preuzeti odgovornost?
Međutim, evropske vlade sve više shvataju da povećana uloga u odbrani Ukrajine znači i jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta – što podrazumijeva i veća izdvajanja za odbranu. Ta će tema dominirati sastankom 27 lidera EU u Briselu u četvrtak. Iako je Starmer bio predvodnik rasprava u Londonu, Velika Britanija, budući da nije članica EU, neće učestvovati na ovom ključnom sastanku.
Govoreći nakon samita, Makron je pozvao zemlje NATO da značajno povećaju ulaganja u odbranu.
– Tri godine zaredom Rusi troše 10 odsto svog BDP na odbranu – rekao je, pa dodao:
– Moramo se pripremiti za ono što dolazi, s ciljem izdvajanja od tri do 3,5 odsto BDP.
Trenutni NATO cilj za odbrambena ulaganja iznosi dva odsto BDP godišnje, ali mnoge evropske vlade ne uspijevaju da dostignu ni taj prag – što je Tramp više puta kritikovao. Francuska ga jedva prelazi sa izdvajanjima od 2,1 odsto BDP. Kako bi podstakao veća izdvajanja, Makron predlaže da EU iskoristi sredstva iz centralizovanih evropskih fondova koja nisu dovoljno iskorišćena.
– Moramo dati mandat Evropskoj komisiji da koristi inovativne metode finansiranja,” rekao je. To može uključivati zajedničko zaduživanje ili korišćenje Evropskog stabilizacionog mehanizma .. u prvoj fazi potrebno nam je 200 milijardi evra za ulaganja –
“Moramo se hitno naoružati”
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je po odlasku sa samita izjavila da je sada pravi trenutak za “hitno naoružavanje Evrope”. Sve ukazuje na to da će sastanak u četvrtak biti ključan.
– Moguće je da ćemo svjedočiti istorijskoj odluci o odbrambenim budžetima – rekao je jedan evropski diplomata pod uslovom anonimnosti.
No, postizanje dogovora neće biti jednostavno, s obzirom na to da su neki lideri, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, skloniji podržati Vladimira Putina nego evropske planove za jačanje odbrane.
Generalni sekretar NATO Mark Rute, koji je učestvovao na samitu u Londonu, rekao je da su neke zemlje obećale “znatno povećati” izdvajanja za odbranu – ali nije otkrio koje i u kojoj mjeri.
Od riječi do djela – da li je Evropa spremna?
Iako evropski lideri pojačavaju retoriku o jačanju odbrane, stvarni detalji i konkretni planovi još nedostaju. Još nije jasno kakav bi sadržaj imao mirovni plan i kako će Starmer i Makron obezbijediti podršku Bijele kuće.
Jedan evropski diplomata je istakao da Zelenski hitno treba pronaći način da izgradi odnos s Trampom i zaključi američko-ukrajinski sporazum o mineralnim sirovinama, koji je trebalo da bude finalizovan prošle nedjelje. Prema istom diplomati, trenutna situacija znači da Velika Britanija i Francuska preuzimaju vođstvo, ali bi sporazum o mineralima mogao SAD obezbijediti ekonomski interes u Ukrajini, čime bi se obezbijedila određeni nivo zaštite.
Ipak, i dalje ostaje nejasno kako Evropa planira da dovede Putina za pregovarački sto. Kremlj je već odbacio mogućnost prisustva NATO mirovnih snaga u Ukrajini. S obzirom na to da su Putinovi saveznici javno slavili Trampovo poniženje Zelenskog, ruski predsjednik mogao bi čekati da Bijela kuća preuzme inicijativu.
Nakon samita, Zelenski je izjavio da je od petka bilo kontakta između Bijele kuće i njegove administracije, ali “ne na mom nivou”, piše Blic.
Jedan od ključnih učesnika samita u četvrtak, poljski premijer Donald Tusk, jasno je poručio: “500 miliona Evropljana traži od 300 miliona Amerikanaca da ih štite od 140 miliona Rusa.”
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu