Prema istraživanju koje još nije prošlo stručnu reviziju, uspješnost vakcina u sprečavanju zaraze smanjila se sa 68 odsto sredinom decembra na 12 odsto krajem januara, u poređenju s nevakcinisanom djecom.
U dobnoj grupi od 12 do 17 godina, uspješnost u sprečavanju zaraze smanjila se sa 66 odsto na 51 odsto u istome vremenskom okviru.
– Ovi rezultati ukazuju na potrebu pronalaženja drugih načina doziranja vakcina za djecu te na važnost korištenja više nivoa zaštite u sprečavanju zaraze i prenosa bolesti, kao što je nošenje maski – rekli su naučnici.
U januaru je izmjereno da je vakcina bila 48 odsto uspješna u sprečavanju hospitalizacije mlađe populacije te 73 odsto za adolescente. Sredinom decembra uspješnost je iznosila 100 odsto za djecu, odnosno 85 posto za adolescente, što znači da je međuvremenu oslabila.
Dr Paul Ofit, stručnjak za infektivne bolesti djece u dječjoj bolnici u Filadelfiji, sumnja da su podaci dovoljno pouzdani da bi se moglo govoriti o drastičnom smanjenju učinkovitosti vakcina, pogotovo protiv teškog oblika bolesti.
– Ne iznenađuje da zaštita protiv blagog oblika bolesti slabi. Znamo da omikron dobro izbjegava imunitet. Poenta vakcina je zaštititi djecu od hospitalizacije zbog teškog oblika bolesti – kazao je Ofit.
Ofit je rekao da je broj hospitalizacija bio premalen za izvođenje zaključaka te da nema dovoljno podataka o razlozima hospitalizacije djece. Istaknuo je da pouzdanost rezultata remeti i zaštita uzrokovana prethodnom zarazom kod nevakcinisanih.
– Prirodna zaraza može zaštititi od teške bolesti – kazao je.
Za razliku od djece između 12 i 17 godina i odraslih, koji primaju doze od 30 mikrograma vakcine te se mogu vakcinisati i trećom dozom, mlađa djeca primaju dozu od samo deset mikrograma. Iz Fajzera poručuju da proučavaju mogućnosti vakcinisanja pedijatrijske populacije režimom od tri doze te ističu da istraživanja kod odraslih upućuju na to da oni vakcinisani trima dozama imaju veći stepenj zaštite, piše N1.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu