Rusija već godinama ide ka demografskoj krizi, što je navelo Kremlj da pokuša da poveća natalitet nudeći poreske olakšice i proširujući brigu o djeci za porodice sa niskim primanjima. Ali, to nije spriječilo da stopa nataliteta dostigne najniži nivo u posljednjih 25 godina. U kombinaciji sa nedavnim ratnim žrtvama i povezanim egzodusom mladih, vidi se da populacija opada alarmantnom brzinom, piše “Forčen”.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je ranije ovog mjeseca iznio podatke o stravičnim gubicima s obje strane od početka rata. Rekao je da je Rusija pretrpjela više od 750.000 žrtava, od čega 198.000 poginulih vojnika, dok su ukrajinski gubici 43.000 poginulih i 370.000 ranjenih vojnika.
“Katastrofa za budućnost nacije”Ruska populacija trenutno broji oko 146 miliona, što je pad sa 148 miliona iz ‘90-ih, a Ujedinjene nacije predviđaju da bi mogla da padne na 74-112 miliona do 2100.
Prema zvaničnim podacima objavljenim početkom septembra, Rusija je zabiljeležila najnižu stopu nataliteta od 1999. u prvih šest meseci ove godine, sa natalitetom koji je u junu bio ispod 100.000, što je prvi mjesečni pad, navodi Rojters. Spoj pada nataliteta i porasta smrtnosti doveo je do smanjenja populacije u Rusiji što je – u jeku rata u Ukrajini – veliki problem za Kremlj, koji je nazvao nisku stopu nataliteta u Rusiji katastrofom za zemlju. Ovo je katastrofalno za budućnost nacije – rekao je u julu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Tada je i Nina Ostanjina, šefica Komiteta za zaštitu porodice u ruskoj Dumi, rekla da je potrebna “specijalna demografska operacija” kako bi se poboljšao natalitet. Moramo da se organizujemo i sprovedemo još jednu specijalnu operaciju – specijalnu demografsku operaciju – dodala je ona.
“Ovo su ratovi žalosti”
Ivan Krastev, predsednik Centra liberalnih strategija u Bugarskoj i Stiven Holms, profesor prava na Njujorškom Univerzitetu, su u svojoj analizi za “Forin polisi” pod naslovom “Bitka za Ukrajinu je rat demografije”, povukli paralelu sa “ratovima žalosti” tokom 17. i 18. veka, kad su domorodačka plemena Sjeverne Amerike otimala žene i djecu iz drugih plemena kako bi nadoknadili gubitke iz ratova ili od bolesti.
– Na mnogo načina, to liči na ažuriranu verziju takvog rata, očajnički pokušaj da se nadopuni stanovništvo nasilnim uključivanjem susjednog naroda u ruski – naveli su oni.
“Forčen” piše da je pad ruske populacije bio na Putinovom umu još prije nego što je pokrenuo rat u Ukrajini. List podsjeća da je Putin u obraćanju ruskim učenicima 2021. govorio o neophodnosti povećanja stanovništva, koje smatra kritičnijom za nacionalnu bezbjednost od veličine teritorije.
Putin razume da će, u svijetu sutrašnjice, Rusija biti teritorijalni džin, a demografski patuljak – naveli su Krastev i Holms.
Oni su ukazali da je rat u Ukrajini uključivao masovnu otmicu djece koju usvajaju ruski roditelji.
Nakon što nije uspio da poveća stopu nataliteta pronatalističkim politikama i da produži očekivani životni vijek, Putin je “izgleda zaključio da je jedini način da postigne značajno povećanje svoje populacije aneksijom i potčinjavanjem etnički i kulturno povezanih susjeda, ako je potrebno silom”, naveli su autori.
– Rat između Rusije i Ukrajine ponekad se opisuje kao rat prošlosti, tipičan rat na iscrpljivanje. Ali, on je mnogo radikalniji i zastrašujući od toga. Ovo je prvi moderni ‘rat žalosti’. A malo je vjerovatno da će biti posljednji – upozorili su Krastev i Holms.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu