Naučnici su uzeli uzorke ćelija bebe konja od prije 40.000 godina u pokušaju da je kloniraju i izumrlu vrstu vrate u život.
Rusko-južnokorejski tim tvrdi da je eksperiment na mužjaku ždrebeta “prvi korak” do njihovog glavnog cilja da vrate u život izumrlu vrstu runastog mamuta.
Slike iz laboratorije u Jakutsku – najhladnijem gradu na svijetu – prikazuju potragu za “živim ćelijama” na lešu boje đumbira, zaleđenom u permafrostu 30. 000 do 40. 000 godina.
Fotografije izbliza ističu izvanredno živo čuvanje u planetarnom prirodnom zamrzivaču.
Ždrebe je otkriveno u zaleđenom zemljištu sibirskog kratera poznatog kao “usta pakla”.
Poslije deset hiljada godina prašina je skinuta, griva i rep bili su crni – sa tamnom štraftom duž kičme.
– Srećom, mišićna tkiva životinje ostala su neoštećena i dobro očuvana, pa smo uspjeli da dobijemo uzorke od ovog jedinstvenog nalazišta za biotehnološko istraživanje – kaže doktor Semjon Grigorijev, vodeći istraživač u ruskom Muzeju mamuta.
Specijalista za kloniranje profesor Hvang Vu Suk doletio je iz Seula da predvodi istraživanje živog DNK materijala iz ždrebeta.
– Ako uspijemo da pronađemo ćelije, onda ćemo uraditi sve što je u našoj moći da kloniramo ovu jedinstvenu životinju – napomenuo je profesor.
– Kobila slične vrste kao izumrla rasa Lenskaja biće upotrijebljena kao surogat majka – izjavio je za “Sajberijan Tajms”.
Slično tome, kada naučnici budu spremni da kloniraju mamuta, slonica će biti upotrijebljena kao surogat.
Ali profesor ističe da je veća sličnost između ždrebeta i modernog konja, nego između mamuta i slona.
– Imamo toliko živih konja. Možemo da dobijemo dobar odabir jajnih ćelija od ovih kobila – napominje.
– I nakon što napravimo embrion klona, lako možemo da ga usadimo u surogat majku. Nasuprot tome, velika je distanca između mamuta i slona – kaže on.
– Postoje neki tipovi slonova koji su veoma slični svojim praistorijskim precima.
Dijele ih “milioni godina evolucije”.
– Ako imamo jednu živu ćeliju, možemo da je umnožimo i dobijemo onoliko embriona koliko nam je potrebno – dodao je.
– Zapravo, ako uspijemo da dobijemo živu ćeliju iz antičkog tkiva, to će već biti jedinstveno po sebi, jer to niko dosad nije učinio. I ako uspijemo da kloniramo konja, to će biti prvi korak ka kloniranju mamuta.
Njegov istraživač He Hjun Kim, koji je prvi prikupio žive ćelije iz mrtvog psa, koga je zaledio vlasnik, došao je u Jakutsk da pokuša da napravi proboj.
– Moj tim i doktor Grigorijev će sarađivati i pokušati da dobiju žive ćelije.
(Mirro, Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu