Kako je pred smrt insistirao na što jednostavnijem procesu poslednjeg ispraćaja, veliki reformator će, za razliku od svojih prethodnika, počivati u jednom umjesto u tri kovčega.
Reformator i revolucionar do kraja, a i poslije kraja… Papa Franjo, koji je preminuo na vaskršnji ponedjeljak, neće biti sahranjen u kripti bazilike Svetog Petra. On će, naime, postati prvi vrhovni vođa Svete stolice koji će počivati izvan Vatikana nakon više od 100 godina. Još 2023. “pripremio je” svoju grobnicu u crkvi Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u kvartu Eskilino, na jednom od sedam rimskih brežuljaka.
Jedna od četiri papske bazilike podignuta je u 5. vijeku, u starohrišćanskom stilu, a današnji izgled dobila je 1743. godine. Poznata je po božanstvenim mozaicima, pozlaćenoj tavanici i nekim od najznačajnijih i najstarijih hrišćanskih ikona. Takođe, prvi je hram sagrađen u čast Majke Božije u zapadnom scijetu i najveća crkva u Rimu koja je posvećena Bogorodici.
Svijet i istorija pamtiće papu Franju kao čovjeka savremenih shvatanja, koja su često iritirala čvrste konzervativne struje pri Svetoj stolici. Tokom svog pontifikata promijenio je lice papinstva, izbjegavajući raskoš i privilegije. Nadbiskup iz Argentine, prvi papa iz Južne Amerike i prvi iz redova isusovaca (jezuita), zaslužan je za niz reformi, promociju milosrđa i tolerancije, ali i direktan pristup problemima s kojima se katolička crkva suočava, piše Žena Blic.
Kada je Horhe Mario Bergoljo 2013. godine izabran za papu, uzeo je ime Franja u čast Svetog Franje Asiškog, simbola siromaštva, skromnosti i ljubavi prema bližnjima, što je bio početak njegovog revolucionarnog pontifikata. Donio je vetar promjena, kako u unutrašnjoj politici crkve, tako i u percepciji koju svijet ima o njoj. Stoga i ne čudi što je insistirao na skromnoj sahrani uz poštovanje tek osnovnih načela tradicije papskih ispraćaja.
Njegovo tijelo biće tri dana izloženo u Bazilici Svetog Petra, gdje će mu vjernici odavati poštu. Poslije centralne ceremonije na Trgu Svetog Petra, na vječni počinak biće ispraćen u subotu, 26, aprila, u crkvi koju je odabrao. Više od sto puta molio se u tom svetom mjestu, ispod ikone Bogorodice i malog Isusa. Zanimljiv je i podatak da je u bazilici Svete Marije Velike sahranjeno sedam papa koje su katoličku crkvu vodile u periodu između 13. do 17. vijeka.
Posljednje želje savršeno se uklapaju u njegov lik, djelo i životnu filozofiju. Podsjetićemo da se već prvog jutra nakon izbora za novog poglavara neopaženo iskrao iz Vatikana, u koloni neobilježenih vozila, kako bi se pomolio u jednoj rimskog bazilici. Napustio je prostranu rezidenciju u Apostolskoj palati koju su koristili njegovi prethodnici i preselio se u skromni apartman u vatikanskom pansionu. Želio je da i njegova vječna kuća bude skromna.
Prethodne pape sahranjivane su u tri kovčega – od čempresa, olova i hrasta. No, Franjo se odlučio za jednostavan drveni sanduk obložen cinkom. Ukinuo je i tradiciju postavljanja papinog tijela na podignutu platformu, pa ožalošćeni mogu da mu odaju poštu dok je njegovo tijelo u kovčegu sa uklonjenim poklopcem, bez mnogo pompe i svečanosti.
Simbolika tri kovčega
Zbog čega vatikanska tradicija nalaže komplet od tri sanduka i šta oni zapravo predstavljaju? Čempres je simbol poniznosti i smrtnosti, olovni se koristi kako bi se što bolje očuvali posmrtni ostaci i spriječile eventualne manipulacije, dok spoljašnji kovčeg, od hrastovine, odražava dostojanstvo i snagu.
Ovaj “troslojni ritual” bio je dio šireg prikaza papine dvostruke uloge – duhovnog pastira i globalne ličnosti, odnosno vrlo uticajnog duhovnog vođe. Duboko poštovanje treba da se nastavi i nakon smrti, mada kritičari crkve smatraju da je to samo još jedan izraz njene moći.
Papa Franja je, međutim, 2024. godine odobrio novi “Ordo Exsequiarum Romani Pontificis”, to jest “pravilo sahrane rimskih papa”, kako bi pojednostavio ovaj tradicionalno složen i komplikovan proces. U njegovom slučaju, umesto tri kovčega spremljen je jedan drveni, sa pocinkovanim unutrašnjim dijelom.
Kako je objasnio monsinjor Dijego Raveli, tim potezom Franja je želio da vjernicima stavi do znanja da je sahrana rimskog pape “sahrana Hristovog pastira i učenika, a ne nekog moćnika”. On je bio skroman, ponizan i privržen “malom” čovjeku.
Nisu svi pontifi pratili pravilo “tri kovčega”. Papa Jovan XXIII, koji je umro 1963, počiva u staklenom sarkofagu, kao i Pije X, koji je preminuo 1913. U kripti jedne od kapela bazilike Svetog Petra u Vatikanu iza staklene “vitrine” može se videti i savršeno očuvano telo pape Inoćentija XI iz 17. veka.
Nisu svi pontifi pratili pravilo “tri kovčega”. Papa Jovan XXIII, koji je umro 1963, počiva u staklenom sarkofagu, kao i Pije X, koji je preminuo 1913. U kripti jedne od kapela bazilike Svetog Petra u Vatikanu iza staklene “vitrine” može se vidjeti i savršeno očuvano tijelo pape Inoćentija XI iz 17. vijeka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu