Kompanije za suzbijanje štetočina rade na načinima za borbu protiv sve većeg broja komaraca koji prenose bolesti opasne po život poput malarije i denga groznice u nova područja sveta kao rezultat klimatskih promjena. Porast temperatura doveo je do širenja bolesti koje prenose komarci na veće nadmorske visine i područja razvijenog svijeta gdje ranije nisu bile rasprostranjene, piše Fajnenšel tajms.
Lokalni prenos denga groznice tako je prijavljen u nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Španiju, Hrvatsku i Italiju, kao i u dijelovima SAD i Japana.
Rentokil Initial, najveći svjetski dobavljač usluga kontrole štetočina, nedavno je pokrenuo “krvavu sobu“ u svom centru za inovacije u Velikoj Britaniji kako bi proučavao ponašanje komaraca i drugih insekata. Izvršni direktor kompanije Endi Ransom rekao je da Rentokil predviđa da će se globalno tržište za kontrolu komaraca proširiti sa 1,6 milijardi dolara u 2021. na 2,1 milijardu dolara do 2026. godine.
U “krvavoj sobi” hrane komarce ljudskom krvlju dobijenom od službe za davanje krvi.
– U Evropi je trenutni trend da se azijski tigrasti komarac seli na sjever, prije svega u Italiju, Francusku i Španiju – rekao je Rensom.
Ova vrsta komaraca je vektor za prenos brojnih patogena, uključujući denga groznicu, žutu groznicu, Zika virus i čikungunju. Grupe za kontrolu štetočina koriste larvicide protiv komaraca da eliminišu mjesta razmnožavanja i ciljano prskanje za istrebljenje zrelih komaraca sa niske vegetacije.
Rentokil upozorava da su bolesti koje šire komarci i krpelji sve veća zabrinutost zbog klimatskih promjena.
Wellcome Trust, dobrotvorna organizacija za zdravstvena istraživanja, ističe da očekuju da će komarci koji prenose bolesti dosegnuti do 500 miliona ljudi više nego sada do 2050. godine. Procjenjuje se da će više od milijardu ljudi biti izloženo riziku od malarije, denga groznice, zika i drugih bolesti koje prenose komarci do 2080. godine, prenosi Jutarnju.hr.
Klimatske promjene su povećale i širenje drugih štetočina, poput termita, koji se sada otkrivaju na mjestima gde ih ranije nije bilo, obično u toplijim predjelima.
Prošla godina je bila šesta najtoplija zabilježena od 1880, prema Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu SAD. Temperature su porasle za najmanje 1,1 stepen Celzijusa u industrijskoj eri. Stručnjaci su takođe upozorili da je teško predvideti kako će ciklusi razmnožavanja insekata poput komaraca reagovati na klimatske promene, prenosi Fajnenšel tajms.
– Kako temperatura raste, povećava se i pogodnost za funkcionisanje tog procesa. Kada postane previše vruće, taj proces se može promijeniti – kaže Kris Murrai, profesor ekoloških promena i zdravlja na Londonskoj školi higijene i tropske medicine u Gambiji, dodajući da zagrijavanje može da ubrza životni ciklus vrsta koje zavise od temperature.
Marej ističe da se predviđa da će klimatske promjene u prosjeku imati veći uticaj na smanjenje raznovrsnosti i obilja vrsta.
– Postoje dijelovi Evrope koji su nekada bili previše hladni da bi bili pogodni za komarce. Klimatske promene takođe zagrijavaju ove dijelove i čine ih pogodnijim za opstanak ovih insekata.
Dom azijskih tigrastih komaraca je u jugoistočnoj Aziji, ali se šire od 1960-ih, a 1979. godine otkriveni su u Albaniji. Sada su prisutni u većem dijelu južne i centralne Evrope.
Francuska je prošle godine zabilježila najveći broj slučajeva denga groznice, koju prenose azijski tigrasti komarci. Prisustvo ovih komaraca otkriveno je u Velikoj Britaniji 2017. godine.
Posebno zabrinjava obični kućni komarac, čiji se broj očekuje da će se povećati i da bi ga ptice selice mogle uneti u nove zemlje. Ova vrsta komaraca je prenosilac virusa Zapadnog Nila.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu