Adžić Vukčević je ispričala da je ljekare u bolnici u Batajnici posebno uznemirio ovaj slučaj prvenstveno zbog godina pacijenta, ali i to što je muškarac preminuo nedugo nakon prijema.
– To je slučaj koji je nas u kovid bolnici Batajnica veoma uznemirio tokom prošle nedjelje. Radi se o jednom mladom čovjeku – 1976. godište koji je prve simptome dobio u nedjelju. Simptomi su bili kao i kod svih drugih bolesnika – povišena temperatura i bolovi u mišićima. On je registrovan u kovid ambulanti u Zemunu kao lakši slučaj – kaže doktorka.
Ističe da je do rapidnog pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja došlo tri dana poslije toga.
– U sredu na četvrtak kada se javio u prijemno-trijažni centar bio je toliko narušenog opšteg stanja da je došao praktično iz kreveta u šortsu i majici. Odmah je primljen u našu bolnicu, to je bilo u ranim jutarnjim satima, dečko je imao potpuno normalan snimak pluća i potpuno uredan EKG zapis i urednu laboratoriju osim nešto povišenog nivoa hemoglobina i ono što je za brigu bilo to je da nismo mogli da nađemo nijedan palpabilan puls – objasnila je Adžić Vukičevićeva.
Nekoliko minuta nakon toga, ističe, ruke su mu pocrnile i prebačen je u jedinicu intenzivnog liječenja.
– Odmah je započeta reanimacija koja je trajala 52 minuta i on je preminuo. Ja sam zamolila kolege iz radiološke službe da se, preminulom pacijentu, uradi skener koji je pokazao difuzne trombove, znači svuda ishemijske promjene – od glave, pluća, stomaka, gornjih i donjih ekstremiteta. Prvi put sam od kada radi kovid bolnica u Batajnici, za ovih 15 mjeseci, naložila da se uradi sudska obdukcija – naglasila je Adžić Vukičevićeva.
Da ovo nije usamljen slučaj i da je sa pojavom korona virusa povećan broj pacijenata sa trombozama, potvrđuje i načelnik koronarne jedinice u klinici za urgentnu internu medicinu VMA, dr Radoslav Romanović.
– U odnosu na period prije korone, otprilike tri do četiri puta imamo više pacijenata sa embolijama pluća. Umjereno je povećan i broj, ne mnogo, sa arterijskim trombozama – infarkti miokarda i cerebrovaskularni infarkti. Oko dva puta više nego prije korone, ali su venske tromboze povećane za četiri puta – kaže dr Romanović za Blic.
On objašnjava da je povećan rizik za tromboze jedno od specifičnosti kada je u pitanju infekcija korona virusa.
– Svaka infekcija dovodi do stanja u kome je povećana mogućnost za trombozu i do inflamatornog odgovora, odnosno imunološkog odgovora na infekciju. Ono što je specifično za koronu je da taj imunološki odgovor i taj prokoagulabilni odgovor su nešto veći nego kod drugih infekcija. To je najčeći razlog zašto hospitalizujemo pacijente i zašto ljudi umiru – rekao je dr Romanović.
On je objasnio i da nalaz D-dimer jeste jedan dobar indikator, ali samo za otkrivanje rizika od tromboze, ne da se ova patologija u tijelu i odvija.
– Laboratorijski nalaz koji se najčešće koristi je D-dimer. Povišen nalaz D-dimera ne znači da postoji patološka tromboza u organizmu, jer naš organizam stalno pravi male trombe bez kojih bi naš organizam lako iskrvario pri raznim povredama. Tim trombima mi popravljamo zidove krvnih sudova i ne dozvoljavamo pretjerano krvarenje. Dakle, D-dimer nikada nije nula – uvek postoji neka aktivnost. Porast vrijednosti D-dimera preko neke normalne vrednosti ne znači odmah da se stvara patološki tromb već da je povećana mogućnost za to – kaže potpukovnik dr Romanović i apostrofira da ljudi ne leče kovid antibioticima i da ih ne uzimaju na svoju ruku, jer to nije ni po jednoj preporuci. Kardiolog objašnjava da se antibipotici koriste za liječenje bakterijskih infekcija, a ne virusnih kakav je kovid.
Na pitanje da li postoje neke predispozicije koje govore da će pacijent zaražen korona virusom biti izložen riziku od tromboze, kardiolog Romanović ističe četiri grupe ljudi.
– To su dijabetičari, kardiovaskularni bolesnici, bolesnici sa hroničnim bolestim pluća i starije osobe – kaže kardiolog i dodaje da svaki bol u grudima jeste simptom zbog kog se treba javiti ljekaru, kao i oticanje potkolenica i ako postoji neki neurološki deficit.
Romanović objašnjava da, nažalost, ne postoji neki konkretan način kako bismo spriječili nastanak tromba osim preporuke da se duži vremenski period vodi zdrav život i bavljenje umjerenom fizičkom aktivnošću. Ipak, ukoliko je pacijent zaražen korona virusom, tromboze se sprečavaju lijekovima.
– Procjena ljekara je da li će davati neke lijekove koji će smanjiti imunološki odgovor kao i lijekova koji blokiraju određene dijelove hemostatskog sistema – antikoagulante i antitrombocitne lekove. Lekove nikako ne uzimati samoinicijativno jer i za jedne i za druge postoji mnogo kontraindikacija i neželjenih efejata pa se mora procijenti potencijalna korist u odnosu na eventualne neželjene efekte – zaključuje dr Romanović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu