Ni putevi za pristup na most na strani Srpske još nisu gotovi, mada je načelnik Bratunca Nedeljko Mlađenović najavljivao da će taj posao biti završen do sredine 2018. godine, te da sledi „izgradnja industrijske zone pored carinskog terminala“.
U stvarnom životu ni od terminala, ni od industrije nema još ni temelja, pa se uz Drinu prostire pusta livada. Mlađenović danas priznaje da će most biti otvoren tek dogodine.
Na most mogu samo granični policajci, koji tu redovno dežuraju, a ako se neko od građana zaputi na tu stranu biće ljubazno upozoren da može platiti kaznu od 300 KM za ilegalni prelazak granice. Mještani strahuju da bi Bratoljub mogao poslužiti migrantima iz Azije i Afrike da se „ušuljaju“ u RS i nastane na napuštenim imanjima.
Dok se vlasti na relaciji Banjaluka Sarajevo – Beograd već mjesecima međusobno optužuju za odugovlačenje sa procedurama za otvaranje granice, Bratunčanima se žale da se sa komšijama i rođacima u Ljuboviji mogu samo – gledati preko Drine i novog impresivnog mosta.
Kuća Božidara Ostojića u bratunačkom naselju Pobrđe nalazi se stotinak metara od Bratoljuba, ali od toga ovaj mladi rudar i poljoprivrednik, kaže, nema mnogo koristi.
– Baš sam se radovao izgradnji mosta, imam tamo preko mnogo rođaka i prijatelja. Kada se most otvori mogao bih do njih pješice. Ovako moram okolo, na drugi most, a tim putem do Ljubovije ima skoro sedam kilometara – kaže Božidar.
Za Božidara i njegove komšije stari bratunački most nije pravo rješenje, jer je tu granični prelaz samo za putnički saobraćaj, dok će na Bratoljubu, kada se granica otvori, biti moguć i robni promet.
– Sada, kad prelazimo u Ljuboviju ne možemo prenijeti ni korpu jaja, ni gajbicu malina, a nama nije do hodanja uludo – kaže jedna mještanka Pobrđa.
Otvaranje robnog graničnog prelaza na Bratoljubu željno iščekuju i bratunački i srebrenički malinari. Vjeruju da ih hladnjačari ne bi mogli ucjenjivati sa otkupnim cijenama maline i kupine, ako bi bili u prilici da svoju robu ponude u Srbiji.
Most je dug 277 i širok 14 metara, ima dvije saobraćajne trake i trotoare za pješake i bicikliste i izgleda impresivno. Ispostavilo se, međutim, da je graditeljski poduhvat najmanji problem.
Nakon gradnje Bratoljuba, prvo je zapelo oko imovinsko-pravnih odnosa u vezi sa zemljištem uz most, na strani Srpske, ali je Vlada RS taj problem riješila.
Sada predstoji potpisivanje i ratifikacija sporazuma BiH i Srbije o graničnom prelazu, a problem je, kako su ranije pisali mediji, i to što dvije zemlje još nisu potpisale ugovor o granici.
Procedure bi mogle potrajati, ali se Bratunčani još uvijek nadaju da će most biti otvoren uoči oktobarskih izbora, jer bi to „političarima bilo na ruku“. Načelnik opštine Bratunac Nedeljko Mlađenović, međutim, ima drugačije vijesti.
– I Srbija i Srpska su ispunile svoje obaveze, a sada preostaje da se izgradi granični prelaz. U narednih 30 dana očekuje se da tender za izgradnju prelaza raspiše UIO, tako da most sigurno neće biti otvoren do izbora, niti poslije izbora. U najboljem slučaju, to će biti naredne godine – kaže Mlađenović.
Ministar saobraćaja RS Neđo Trninić potvrdio je da je UIO BiH dobila građevinsku dozvolu za izgradnju graničnog prelaza i terminala.
Novac „leži“ na računu
Da apsurd bude potpun, 11 miliona KM potrebnih za izgradnju zajedničkog graničnog prelaza na Bratoljubu, već je odavno obezbijeđeno i taj novac „leži“ u budžetu Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
BiH i Srbija su ranije dogovorile da prelaz bude izgrađen na bratunačkoj strani, o trošku BiH, dok je Srbija finansirala izgradnju mosta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu