Parlamenti u BiH NAJMANJE OTVORENI u regiji

Politika
Autor:

Foto: Arhiv Klix/RAS Srbija

Otvorenost parlamenata u BiH i regionu nije zadovoljavajuća, a umjesto očekivanog napretka, ostvaren je lošiji rezultat u odnosu na prethodni period, pokazalo je istraživanje otvorenosti institucija u BiH i regionu, koje je U.G. “Zašto ne” provelo sa članicama mreže ActionSEE.

Otvorenost parlamenta u 2017. godini u prosjeku iznosi 55 odsto ispunjenih indikatora.

Istraživanje otvorenosti zakonodavne vlasti u BiH obuhvatilo je oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Parlamenta Federacije BiH, te Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Zakonodavna vlast u BiH zadovoljava tek nešto manje od 46 odsto postavljenih indikatora otvorenosti i u odnosu na zemlje regiona nalazi se na posljednjem mjestu, dok je lider Crna Gora sa 80 odsto zadovoljenih indikatora.

U pogledu pojedinačnih parlamenata u BiH, najbolji rezultat ostvarila je NSRS sa 57 odsto zadovoljenih indikatora, a na to je uveliko uticala činjenica da je jedino ova institucija dostavila odgovore na ranije poslani upitnik. Najlošiji rezultat zabilježio je Dom naroda Parlamenta FBiH sa tek 33 odsto postavljenih indkatora.

Pet zemalja

Nespremnost ostalih parlamenata da odgovore na upitnik je sama po sebi indikator nedovoljne otvorenosti i nezainteresovanosti za promociju otvorenosti, ističe se u analizi.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima, na osnovu 4 principa:

  1. transparentnost;
  2. pristupačnost;
  3. integritet;
  4. djelotvornost.

Istraživanje je provedeno u 5 zemalja: Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Indeks već dvije godine kroz oko 80 kriterijuma po instituciji mjeri i analizira otvorenost 275 institucija izvršne vlasti u BiH i regionu, te prikuplja preko 15.000 podataka o tim institucijama.

Na osnovu rezultata prvog istraživanja, koje je provedeno 2016. godine, izrađene su politike koje pružaju pregled stanja u institucijama BiH i regiona, uključujući uočene nedostatke i dobre prakse u ovoj oblasti. Na temelju tih analiza, prošle godine su izrađene i preporuke i „mape puta“ za unapređenje specifičnih područja koja su pokrivena istraživanjem.

Članice mreže ActionSEE su nakon toga pristupile unapređenju i prilagođavanju metodologije istraživanja i njenih indikatora, želeći dodati novu dimenzu istraživanju i efikasniji doprinos unapređenju otvorenosti institucija regiona. Odlučeno je da se zagovara viši nivo otvorenosti institucija vlasti u regionu, pa je tako ovogodišnje istraživanje obogaćeno indikatorima kojima se, između ostalog, zagovara i viši standard proaktivne transparentnosti.

Foto Dejan Božić/RAS Srbija

Narodna skupština RS

U posljednjem istraživanju zabilježeni su gotovo isti problemi kada je u pitanju postizanje zadovoljavajućeg nivoa otvorenosti institucija.

Uključenost javnosti u rad parlamentarnih tijela u BiH je veoma mala. Mehanizmi komunikacije su najčešće jednosmjerni i uključuju samo postojanje kontakt-formi i objavljivanje kontakt-podataka na zvaničnim stranicama parlamenata. Parlamenti u BiH uopšte ne koriste dostupne kanale dvosmjerne komunikacije sa građanima, poput društvenih mreža i online peticija.

– S obzirom da nam iz zakonodavnih institucija osim NSRS, nisu dostavljeni odgovori na poslani upitnik, indikatori koji su se odnosili na mogućnost stručne javnosti da da mišljenje na razmatrane akte, ocijenjeni su negativnim ocjenama u slučaju PSBiH i Parlamenta FBiH. Iako je zakonom propisano da sve institucije moraju imati registar informacija u svom posjedu, kao i jasno određenu odgovornu osobu nadležnu za zahtjeve za pristup informacijama, to u praksi nije slučaj – stoji u izvještaju.

Neujednačena praksa

Kao što je to pokazalo i prethodno provedeno istraživanje, parlamenti u BiH imaju vrlo neujednačene prakse u objavljivanju budžeta i izvještaja o njihovom izvršenju, te je u tom pogledu situacija ostala nepromijenjena, odnosno čak je zabilježen i lošiji rezultat u slučaju Parlamenta FBiH.

U pogledu objavljivanja izvještaja o izvršenju budžeta, situacija je slična, a kao što je to bio slučaj i u rezultatima za 2016. godinu, “Budžet za građane”, dokument koji bi ponudio jednostavan i pristupačan uvid u budžete, još uvijek ne objavljuje nijedan parlament u BiH.

Parlamenti u BiH nisu dovoljno transparentni u pogledu izvještavanja o svojim planovima i njihovoj implementaciji, sa izrazito neujednačenim praksama u ovom pogledu. Program rada za tri prethodne godine objavljen je na stranicama oba doma PSBiH, dok su na stranici NSRS objavljena dva. Na web stranicama federalnih parlamentarnih domova objavljen je po jedan program rada u posljednje tri godine.

Integritet

Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima najlošiji rezultat u ispunjavanju indikatora za transparentnost (27%), te je zabilježio pad sa 39% u odnosu na prošlogodišnje rezultate. U ovom pogledu najbolji rezultat ostvarila je Narodna skupština RS sa 61%, što je u rangu rezultata iz prethodnog istraživanja.

U pogledu integriteta, zakonodavne vlasti u BiH zadovoljavaju 46 odsto praćenih indikatora. Pitanje lobiranja nije zakonski regulisano ni na jednom nivou vlasti, a usvajanje i objavljivanje etičkih kodeksa parlamenata takođe je nezadovoljavajuće.

Narodna skupština RS i oba doma PSBiH imaju etičke kodove za parlamentarce, koji su i objavljeni na zvaničnim web stranicama, dok ih domovi Parlamenta FBiH nemaju objavljene. Nijedan od postojećih etičkih kodeksa ne obavezuje parlamente da objave rezultate istraga pokrenutih po osnovu kršenja etičkih kodeksa.

– S obzirom na rezultate istraživanja, može se zaključiti da institucije zakonodavne vlasti u BiH u protekloj godini nisu uložile napore kako bi u unapredile svoju otvorenost, te su zabilježile lošiji rezultat – zaključeno je u izvještaju.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO