Društvo

PAŠALIĆ ZADOVOLJANAM PRINOSIMA "Rekordna godina za poljoprivrednu proizvodnju u Srpskoj"

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić istakao je da Srpska od nastanka nije imala tako dobre prinose u poljoprivrednoj proizvodnji kao što je to ove godine.

PAŠALIĆ ZADOVOLJANAM PRINOSIMA "Rekordna godina za poljoprivrednu proizvodnju u Srpskoj"
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Pašalić je u intervjuu Srni podsjetio da su prosječni prinosi pšenice bili do rekordnih sedam tona po hektaru, te da se rekordan rod očekuje i u predstojećoj žetvi kukuruza, koji je kao najvažnija poljoprivredna kultura u Srpskoj zasijan na 130.000 hektara.

– Ove godine smo imali jako uspješnu proizvodnju. Sjećam se da sam početkom marta razgovarao sa saradnicima i da sam rekao da nam je cilj da Republika Srpska proizvede što je moguće više hrane. To se zaista i desilo – rekao je Pašalić.

On je naglasio da je to djelimično posljedica dobrih uslova za proizvodnju, ali i dobrih mjera Vlade, koja je nabavkom sjetvenih paketa, te obezbjeđivanjem regresiranog dizela za 7,5 miliona KM, povećala obim sjetve.

– Osim svega navedenog imali smo i sjajno dejstvovanje protivgradne preventive, zbog čega je bilo nešto malo šteta od grada, mnogo manje nego recimo u Hrvatskoj i Srbiji, tako da smo uspjeli da zaštitimo te usjeve u najvećoj mogućoj mjeri – napomenuo je Pašalić.

On je naglasio da Ministarstvo redovno isplaćuje podsticaje i da će tako i ostati.

– Naši proizvođači mlijeka svakog prvog u mjesecu imaju premiju na računima. Mi smo do sada isplatili gotovo polovinu obaveza iz ove godine, sve obaveze iz ranijih godina su plaćene, a očekujem da narednih dana isplatimo pet miliona KM iz Kompenzacionog fonda za mehanizaciju, odnosno za kapitalne investicije u poljoprivredi – istakao je Pašalić.

On je poručio da likvidnost budžeta Republike nije ugrožena, a samim tim ni dinamika isplate poljoprivrednih podsticaja.

– U ovoj godini agrarni budžet je 75 miliona KM. Imali smo dodatnih 10 miliona KM iz Kompenzacionog fonda, ali i intervenciju za nabavku sjetvenih paketa, gdje smo uložili dva miliona KM za povrće i pola miliona KM za soju. Time smo, bez obzira na kriznu situaciju izazvanu pandemijom, povećali izdvajanja za poljoprivredu u ovoj godini – rekao je Pašalić.

On je dodao da je budžet za narednu godinu u pripremi, te da sa sigurnošću može da kaže da sredstva za agrar neće biti manja nego što su ove godine.

Pašalić je istakao da bi interventni otkup junadi i tovnih svinja, za koji je Vlada Republike Srpske izdvojila tri miliona KM iz Kompenzacionog fonda, mogao da bude završen do polovine oktobra.

– Do danas je otkupljeno oko 2.100 bikova i 8.000 utovljenih svinja. Taj otkup u svinjogojstvu ide mnogo brže i mnogo je veća zainteresovanost mesoprerađivača za meso svinja nego za meso junadi – naveo je Pašalić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

On smatra da je ovo izuzetno dobra mjera, kojom se relaksira stanje na tržištu.

– Mi ovim, naravno, ne rješavamo problem sa viškom mesa, ali smo intervenisali da bismo zaštitili naše proizvođače, kao što smo to radili krajem prošle i početkom ove godine kada smo sa dva miliona KM intervenisali u otkupu junećeg mesa zbog prekida izvoza mesa u Tursku – objasnio je Pašalić.

Kada je riječ o ponovnom uspostavljanju izvoza junećeg mesa u Tursku, Pašalić je podsjetio da prerađivači moraju da ispune određene uslove, kao što je halal standard, te da je princip rada takav da Turska šalje svoje veterinare i veterinarske inspektore u klaonice da kontrolišu proces klanja.

– Trenutno u Srpskoj uslove ispunjava preduzeće `ZP komerc` iz Bijeljine. Oni su već isporučili prve količine junećeg mesa u Tursku. Kada sam obilazio ovu firmu i razgovarao sa veterinarima iz Turske vidio sam da su zadovoljni uslovima u kojima se radi i kvalitetom mesa – napomenuo je Pašalić.

Prema njegovim riječima, to je posao koji se dogovara i kontroliše na nivou BiH, a izvozne kvote su oko 3.000 tona junećeg mesa.

Pašalić je naveo da ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac, zajedno sa entitetskim ministrima, radi na tome da se izlobiraju veće kvote za izvoz mesa, te da bi uskoro trebalo doći do posjete Turskoj i razgovora sa tamošnjim ministrom poljoprivrede baš o ovom pitanju.

Pašalić je podsjetio da je Ministarstvo intervenisalo i kada je riječ o otkupu povrća, jer je bilo jasno da postoje tržišni viškovi.

– Nismo željeli da to propada, tako da smo izdvojili dva miliona KM iz Kompenzacionog fonda i raspisali javni poziv na koji se javilo nekoliko naših kompanija koje vrše preradu povrća. Dogovorili smo da za svaki kilogram otkupljenog povrća preko njihovog redovnog plana, Ministarstvo plati deset feninga, ne samo za kilogram prerađenog, nego i za kilogram izvezenog povrća – rekao je Pašalić.

On je dodao da je do sada otkupljeno nešto manje od 3.000 tona, te da se prvi put desilo da je “Sava Semberija” otkupila veću količinu povrća iz Lijevče polja, oko 300 tona.

Govoreći o pomoći poljoprivredi u Srpskoj, Pašalić je rekao da je cilj Ministarstva da napravi zaokret u podsticajnoj politici i da više podstiče kapitalne investicije, što podrazumijeva investicije u nabavku traktora, mehanizacije, izgradnju novih staja, sistema za navodnjavanje i drugo.

Pašalić je pojasnio da je Ministarstvo od prošle godine obezbijedilo da svi proizvođači koji žele da investiraju i koji se obrate ovom resoru imaju fiksni podsticaj od 30 odsto.

To znači, kaže Pašalić, da ako u nešto investira 100.000 KM, Ministarstvo na račun proizvođača uplaćuje 30.000 KM.

– Ove godine smo planirali oko 8,2 miliona KM za kapitalne investicije, a dobili smo zahtjeve za 14 miliona KM. Tada smo došli u situaciju da odbijemo jedan broj proizvođača i upravo je pomenutih pet miliona KM iz Kompenzacionog fonda doprinijelo da svim proizvođačima izađemo u susret, a njih je oko 1.450 – naveo je Pašalić.

On je dodao da je najviše zahtjeva bilo za nabavku traktora i priključaka, te da su svi odobreni.

– Ako kažem da je za nabavku novih traktora bilo 250 zahtjeva i 700 zahtjeva za nabavku priključaka, to je za Republiku Srpsku mnogo. Ako nastavimo sa ovakvim mjerama, u narednih par godina možemo značajno da obnovimo mehanizaciju i napravimo važan iskorak kada je u pitanju taj segment – objasnio je Pašalić.

Prema njegovim riječima, kada proizvođač ima dobru i ispravnu mehanizaciju troši manje goriva i vremena, učinak rada je bolji, što sve utiče na konkurentnost i pad troškova proizvodnje.

Govoreći o situaciji u “Šumama Republike Srpske”, Pašalić je naglasio da je ovo preduzeće, za razliku od ranijih godina, u prvih šest mjeseci ove godine poslovalo pozitivno sa dobiti od 1.400.000 KM.

– Daleko od toga da smo u potpunosti zadovoljni stanjem u `Šumama`, ali ima napretka. Saradnja između uprave javnog preduzeća i Ministarstva je više nego dobra i sve probleme rješavamo zajedno. Ima gazdinstava koja bilježe minuse, ali je mnogo veći broj onih koji su u dobitku – rekao je Pašalić.

On je istakao da naredne godine očekuje završetak izrade informacionog sistema koji će pružiti mogućnost da se prati situacija u “Šumama”.

– Time ćemo moći da pratimo svaki trupac. Očekujemo da ćemo stabilizovati situaciju u `Šumama`, jer je to ogroman resurs Republike Srpske i moramo da obezbijedimo da taj resurs bude na pravi način korišten, da se obim sječe ne povećava, odnosno da bude u srazmjeri sa prirastom, što se sada i dešava – kaže Pašalić.

Resorni ministar je objasnio da je ova godina bila zahvalna u smislu uslova za sječu, jer nije bilo jake zime i sva šumska gazdinstva su radila kontinuirano.

– Zahvaljujući odluci Vlade kojom je omogućeno da kupci odgođeno plaćaju preuzete drvne sortimente, nije došlo do zaustavljanja sječe ni u periodu pandemije – podsjetio je Pašalić.

On je dodao da je do ovog trenutka izvršenje plana sječe 97 odsto, a realizovano je 90 odsto plana prodaje.

– To su veoma dobri pokazatelji i ukoliko ne bi bilo nekih ekstremno loših uslova u oktobru i novembru `Šume` će ostvariti svoj plan rada za ovu godinu – rekao je Pašalić.