Biznis

Penzije u velikim ekonomijama veće od 1.300 dolara: Evo kako funkcionišu penzioni sistemi u svijetu

Penzije u zemljama zapadne Evrope su značajno veće od onih koje dobijaju penzioneri širom Balkana, dok nad svima dominiraju penzije u skandinavskim zemljama, SAD ili Australiji. 

penzioneri
FOTO: FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U njima penzioneri dobijaju i više od 1.300 dolara mjesečno, ali ipak treba na vrijeme provjeriti kako tu penziju steći, bez obzira gdje se nalazite.

Pravila za penzionisanje su specifičnost socijalne politike, ali starosna granica i radni staž su neki od glavnih uslova. Kada je riječ o starosnoj penziji, koja je najčešća u većini evropskih zemalja, gornja granica za odlazak u penziju podrazumijeva 65 godina i u konstantnom je porastu.

Mnogi se zato odlučuju za privatne penzione fondove, gdje dobrovoljno uplaćuju novac ili ih kombinuju da državnim penzijama.

Kako funkcionišu evropski penzioni sistemi?

Način dobijanja novčane naknade kada se radni vijek završi razlikuje se širom svijeta. Konkretno u Evropi se često temelji na nacionalnim penzionim sistemima i zakonodavstvu, rekao je dr Veljko M. Mijušković, sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

On je za “Blic Biznis” objasnio ključne karakteristike penzionih sistema u nekim evropskim zemljama:

Najprije je naveo primjer Švedske, koja ima sistem penzionisanja koji se bazira na tri stuba. Prvi stub predstavlja državni penzioni sistem, koji omogućava osnovne penzije. Drugi stub je obavezan privatni penzioni fond u koji radnici uplaćuju sredstva, a treći stub je dobrovoljni penzioni fond koji omogućava dodatnu štednju.

Njemačka

Zatim slijedi zemlja u kojoj radi više od pola miliona Srba – Njemačka. Mijušković objašnjava da ova zemlja takođe ima sistem sa tri stuba. Prvi stub je državni penzioni sistem, a drugi stub obuhvata privatne penzione fondove. Treći stub čine dobrovoljni penzioni planovi koje pojedinci mogu sami birati.

Francuska ima složen sistem penzionisanja koji uključuje javni penzioni sistem i komplementarne penzione planove. Državni sistem omogućava osnovne penzije, dok komplementarni planovi, kao što su “Agirc-Arrco”, pružaju dodatne penzije.

Profesor dalje navodi holandski penzioni sistem u kojem je sistem isti kao u prethodne dvije zemlje, uključujući državni penzioni sistem, obavezne penzione fondove i dobrovoljne penzione planove. Fondovi u Holandiji se uglavnom finansiraju putem doprinosa zaposlenih i poslodavaca.

Velika Britanija

U Velikoj Britaniji postoji državni penzioni sistem koji pruža osnovne penzije. Takođe, postoje privatni penzioni fondovi, poznati kao “self-invested personal pensions” (SIPPs), koji omogućavaju pojedincima da štede za penziju.

– Švajcarska ima sistem penzionog osiguranja koji kombinuje državni sistem sa privatnim penzionim fondovima. Građani Švajcarske obavezno štede za penziju putem privatnih fondova, uz državnu podršku – kaže dr Mijušković.

Dalje je naveo primjer danskog penzionog sistema koji takođe kombinuje državni penzioni sistem sa obaveznim privatnim penzionim fondovima. – Fondovi su često organizovani kao profesionalno upravljani kolektivni fondovi – naveo je Mijušković.

Penzije u Evropi

Devizna penzija je jedna od glavnih motiva zašto ljudi sa ovih prostora odlaze da rade u inostranstvo. Prosječna mjesečna naknada penzionera u Norveškoj je oko 1.800 evra, a penzija u Austriji, na primer, za samce penzionere iznosi oko 1.110,26 evra, a penzionere koji žive sa supružnikom ili registrovanim partnerom u istom domaćinstvu oko 1.751,56 evra.

penzioner sa maskom na licu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Prosječna neto penzija u Njemačkoj iznosi oko 1.384 evra, a razlikuje se kod muškaraca i žena. Prosječna starosna penzija za muškarce iznosi oko 1.543 evra neto, žene moraju da se zadovolje sa samo 1.173 evra.

Penzija u Francuskoj je dosta manja nego u gorenavedenim zemljama jer francuski penzioneri primaju oko 833 evra.

Penzije u SAD

U SAD se isplaćuje oblik socijalne penzije, takozvana federalna penzija, koja podrazumijeva da građani posle navršenih 65 godina dobijaju mjesečno oko 1.000 dolara.

U 2023. godini, korisnici socijalnog osiguranja doživeli su značajno povećanje od 8,7 odsto u prilagođavanju troškova života (COLA), što je najveće povećanje od 1981. Prema Upravi za socijalno osiguranje, u 2024. godini, davanja socijalnog osiguranja i dodatnog socijalnog dohotka u SAD za više od 71 miliona korisnika će porasti samo za 3,2 odsto.

Amerikanci takođe štede u privatnim fondovina kako bi imali novca kada se penzionišu, međutim, studije pokazuju da mnogi od njih povlači taj novac mnogo ranije što uzrokuju porast stope siromaštva u ovoj zemlji, naročito kod starijeg stanovništva.

Penzije u Australiji

Iako je prosječna penzija oko 1.300 dolara, sa sličnim problemom se suočava i Australija, sudeći prema jednoj od najnovijih Instagram objava “Australijana”.

Naime, prema njihovoj najnovijoj analizi, većina stanovnika Australije ne bi imala dovoljno novca ako bi danas prestali da rade.⁠

Ljudima od 65 godina, što je samo dvije godine prije starosne granice za odlazak u penziju ovde, potreban je “super balans” od 535.000 dolara, ali nove brojke pokazuju da je srednji iznos za ovu starosnu grupu 215.000 dolara za muškarce i 191.000 dolara za žene.⁠

– Jedna od najpogrešnijih stvari sa “super balansom” je što vam on daje novac na kraju. Dok ne sjednete i prostudirate sve to, ne znate pravo stanje. Dobro pogledajte kakav će vam prihod donijeti i šta vam treba – rekao je direktor “MBA Financial Strategists” Daren Džejms.⁠

Kako u Australiji živi veliki broj Srba, od ove godine između Srbije i Australije važi Sporazum o socijalnoj sigurnosti. On omogućava da naši ljudi lakše ostvare svoja prava iz socijalnog osiguranja i da ta prava koriste i nakon povratka na teritoriju Srbije.

Kina ima preko 60 miliona stanovnika koji spadaju u kategoriju starije populacije, a to je oko 19,8 ukupne populacije zemlje – piše CRI.

Prema zvaničnim podacima, prosječna mjesečna isplata za penzionere preduzeća, vladinih agencija i javnih institucija u Kini biće podignuta za 3,8 odsto u odnosu na nivo iz 2022. godine.

Zbog problema nedostatka radne snage i sve starije populacije sa kojima se suočava “zemlja izlazećeg sunca”, starosna granica za odlazak u penziju bi se mogla pomeriti sa 65 na 70 godina.

Pročitajte još

Japanska vlada zakonski je omogućila kompanijama da ukinu starosnu granicu za odlazak penziju ako to žele, pa su tako neke firme angažovale i radnike starije od 80 godina.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu