Ovo je nekoliko zanimljivih činjenica koje biste trebali da znate o Kineskoj novoj godini.
Datumi festivala mijenja se svake godine
Ovo se događa zato što se prati lunarni kalendar koji je baziran na pomijeranju mjeseca. Uglavnom praznik padne na neki dan između polovine januara i polovine februara. Ove godine se slavi 25. januara.
Beibei District in #Chongqing has put on splendid light to celebrate the upcoming Spring Festival. Take a walk and enjoy the shining surroundings. #HappyChineseNewYear pic.twitter.com/HMGrNdNtWc
iChongqing (@iChongqing_CIMC) January 23, 2020
Nova godina se takođe zove i Proljećni festival
Proljećni festival se zove jer obično pada poslije solarnog perioda, početka proljeća (Li Chun).
Kineska Nova godina počinje novim zodijačkim znakom životinje
U Kini svaki lunarni ciklus ima 60 godina, a svakih 12 godina smatraju se malim ciklusom. Svaka od ovih 12 godina definisana je jednim životinjskim znakom: pacova, vola, tigra, zeca, zmaja, zmije, konja, ovce, majmuna, petla, psa i svinje. 2020. je godina znaka pacova dok će 2021. biti u znaku bika.
Happy Chinese New Year (a bit early)#yearoftherat pic.twitter.com/VQIcERLXWe
— Slug A Day (@SlugDay) January 23, 2020
Proslava traje 15 dana, a završava se na dan Festivala fenjera
Vrhunac proslave je na dan Nove godine i prvi dan nove lunarne godine. 15. dan naziva se Festival fenjera koji označava kraj proslave.
Šestina ljudi u svijetu slavi ovu Novu godinu
Ovaj praznik ne slavi se samo u Kini, već i u Hong Kongu, Tajvanu, Vijetnamu, Singapuru i drugim azijskim zemljama kao i kineskim kvartovima širom svijeta. Posljednjih godina sa kineskih kvartova proslava se proširila i na Njujork, Londom, Vankuver, Sidnej. Tako je postao praznik koji se najviše slavi.
To je najduži državni praznik i cijela država je u pokretu
Većina zaposlenih ima od 7 do 12 slobodnih dana, a studenti dobijaju mjesec dana zimskog raspusta. Ove godine kineski novogodišnji praznici trajaće od 24. do 30. januara. Nezavisno od mjesta na kom se nalaze, ljudi uvijek pokušavaju da stignu kući za praznike na porodično okupljanje, kao i “zapadnjaci” koji provode Božić sa najbližima. U međuvremenu, neke porodice putuju zajedno tokom praznika. Ovo čini najveću godišnju migraciju na svijetu poznatu kao “Groznica proljećnog festivala”. Ukupna putovanja avionom, vozom, autobusom i brodom mogu dostići cifru od skoro tri milijarde.
Večera u čast ponovnog okupljava je ritual
Predstavlja veliku gozbu kojom se obilježava protekla godina i ovo je najvažnije vrijeme za porodicu. Nakon večere, porodice sjede i razgovaraju gledajući novogodišnje gala veče na CCTV (najgledaniji TV program na svijetu) koji prikuplja različite odabrane predstave, ciljajuci na publiku svih generacija.
Zatim dolazi najveće godišnje korišćenje vatrometa na planeti
Vatromet je neizostavni dio proslave kako bi se oživio duh Proljećnog festivala. Sve porodice puštaju vatromet kako bi proslavile festival.
Praznične dekoracije su uglavnom crvene boje
Kuće su ukrašene crvenim lancima Proljećnog festivala, crvenim fenjerima i ukrasima od papira; gradske ulice su osvijetljene crvenim fenjerima dok su, takođe i brojni ljudi obučeni u crveno. To je zato što crvena boja simbolizuje sreću, bogatstvo i blagostanje, može otjerati zle duhove i donijeti dobru sreću. Ove crvene dekoracije predstavljaju ono što je jelka za Božić.
“Guo Nian Hao” je najčešće korišćen pozdrav
Znači isto što i “Srećan Božić” u zapadnoj kulturi. Zašto se proslava naziva i “Guo Nian”? Nian je kineska riječ za godinu. U narodnoj kulturi proslava festivala Proljeća takođe se naziva i “Guo Nian” što znači “prelazak godine”. U Kineskoj novogodišnjoj priči Nian je čudovište koje jede stoku i djecu, ali se plaši crvene boje i zvuka lomljave. Zato ljudi koriste crvene ukrase i vatromet da bi otjerali čudovište Nian.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu