Već godinama stručnjaci razvijaju nuklearnu fuziju, a u posljednje vrijeme ostvarno je nekoliko velikih koraka naprijed.
Prošle sedmice oboren je svjetski rekord u visini pritiska. U laboratorijama u SAD postignut je pritisak od 1,85 terapaskala, što je pet puta više od pritiska u jezgru Zemlje.
Brojni naučni radovi potvrdili su da je u “Kmonvelt fužn sistemima” , u blizini Bostona, dostignut svjetski rekord za magnetnu snagu od 20 tesli, što je više od granice koja je nužna za proizvodnu fuzijske energije.
Naime, novi magneti se koriste za spajanje izotopa vodika stiskanjem supervruće plazme unutar tokamaka.
Kako bi se ostvarila fuzija, temperatura mora biti deset puta viša od one na površini Sunca.
Novi magneti su podigli temperaturu sa četiri na 20 kelvina i to zahvaljujući radikalno novom dizajnu i korištenjem novog materijala – barija bakrenog oksida.
Upravo su razvoj novih tehnologija i materijala omogućili naučnicima da naprave velike korake naprijed prema komercijalnom razvoju nuklearne fuzije.
Dovoljno je reći da novi magneti omogućuju izgradnju 40 puta manjeg postrojenja nego što se do sad mislilo.
Svi ovi napretci promijenili su i očekivanja o tome kad bi nuklearna fuzija mogla biti stavljena u upotrebu.
Prema anketi na Forumu Međunarodne agencije za atomsku energiju, 65 odsto ispitanika smatra da će generisanje električne energije pomoću fuzije uslijediti do 2035. godine, a njih 90 posto vjeruje da će to biti do 2040. godine.
Glavna prednost fuzijskih postrojenja je u tome što nema opasnosti od nuklearnih nesreća, kao što je to slučaj sa postojećim nuklearnim elektranama, napominju naučni portali.
To znači da bi se mogle graditi gotovo svugdje i da bi relativno brzo trebale biti puštene u upotrebu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu